Vojni vazdušni liftovi omogućavaju spasavanje dok požari zahvataju krajnji sever Kanade

Vojni vazdušni liftovi omogućavaju spasavanje dok požari zahvataju krajnji sever Kanade

Bekstvo Džordana Evoja od požara koji besne na krajnjem severu Kanade bio je „najstrašniji trenutak“ u njegovom životu, jer su požari zatvorili puteve, primoravajući ga da se povuče i uhvati vojni let u okviru najveće evakuacije severozapadnih teritorija ikada.

Stotine ljudi prebačeno je na bezbedno iz udaljenih sela tokom noći u utorak, nakon što je Jelonajf, najveći grad u regionu, proglasio vanredno stanje.

Za mnoge u manjim sredinama, to je bio drugi put u poslednjih nekoliko meseci da su stanovnici bili primorani da napuste svoje domove.

Pošto je nekoliko puteva na jugu zatvoreno nakon što ih je zahvatio plamen, vožnja vojnim avionima – raspoređenim zajedno sa 120 vojnika da suzbiju požar – bila je jedino sredstvo za bekstvo.

Vlasti severozapadnih teritorija proglasile su u utorak uveče vanredno stanje, navodeći da se situacija brzo menja i potrebe na terenu koje se menjaju.

„Našli smo se u kriznoj situaciji i naša vlada koristi svaki raspoloživi alat da pomogne“, rekao je Šejn Tompson, teritorijalni ministar za životnu sredinu.

Evoj, stanovnik Fort Smita, rekao je za AFP da je pokušao da se odveze na jug do provincije Alberta, ali je morao da se vrati i posluša molbe zvaničnika da odmah ode na aerodrom, upozoravajući da je „najbezbedniji izlaz u avionu“.

„Autoput je bio zahvaćen plamenom i zadimljen“, rekao je 28-godišnjak, opisujući svoje uspaničeno bežanje na kopnu kao „najstrašniji trenutak u mom životu“.

Šumski požar je prešao autoput, nisam mogao ništa da vidim ispred sebe“, rekao je on.

„Plamen je skakao preko mog kamiona“ i rekao je da se brine da će se njegove gume istopiti na vrućini. „Asfalt je bio u plamenu.

Na celoj trasi bilo je mnogo napuštenih i ugljenisanih vozila.

„Nije bilo mobilne usluge, tako da nisam mogao da znam gde sam“, rekao je Evoj.

Na kraju se vratio u Hej River i uhvatio vojni let za Fort Mekmarej, Alberta.

„Srce mi se slama za ljude na severozapadnim teritorijama, koji se suočavaju sa razornim požarima“, napisao je kanadski premijer Džastin Trudo na Ks, ranije poznatom kao Tviter.

Nekoliko gradova i autohtonih zajednica bilo je pod naredbom za evakuaciju – raseljeno je 15 odsto stanovništva teritorije ili oko 6.000 ljudi – dok su vatrogasci u nekim oblastima bili primorani da se povuku jer su jaki vetrovi podstakli plamen.

Mali zaselak Enterprajz na raskrsnici dva glavna autoputa je skoro potpuno uništen.

Slike koje se dele na društvenim mrežama i na kanadskoj televiziji prikazuju narandžastu dimnu izmaglicu nad regionom, velike delove pocrnelih šuma i otopljene farove i oljuštenu boju od vrućine na tim automobilima i kamionima koji su stigli do bezbednog mesta pre nego što su putevi postali potpuno nemogući.

Vatrogasna služba severozapadnih teritorija saopštila je da Jelonajf, sa populacijom od 20.000 stanovnika, nije suočen sa neposrednom pretnjom uprkos požarima koji se brzo kreću u krugu od 20 kilometara (12 milja) od glavnog grada regiona.

Zvaničnik organizacije Vildfire Majk Vestvik rekao je na konferenciji za novinare da je gašenje požara na bliskom Arktiku „posebno izazovno“ zbog ogromne veličine regiona i retke populacije, sa malo pristupnih puteva.

„Teško je uvesti posadu i opremu“, objasnio je on.

Ove sezone, megapožari su se proširili širom Kanade sa izuzetnim intenzitetom, primoravši 168.000 da napusti svoje domove i spalivši 13,5 miliona hektara (33,4 miliona hektara) – skoro dvostruko više od površine poslednjeg rekorda od 7,3 miliona hektara, prema Kanadskom međuagencijskom centru za šumske požare .

U ovogodišnjim požarima do sada su poginule četiri osobe.

Od utorka je još uvek gorelo skoro 1.100 požara, uključujući više od 230 na severozapadnim teritorijama.

U međuvremenu, u najzapadnijoj provinciji Britanske Kolumbije, toplotni talas je povećao temperature na preko 40 stepeni Celzijusa (104 stepena Farenhajta), ometajući napore da se požari stave pod kontrolu.

Međutim, ne očekuje se da će temperature premašiti rekord postavljen u junu 2021. godine, kada je živa u Litonu dostigla 49,6 stepeni Celzijusa pre nego što je selo uništeno nekoliko dana kasnije u požaru u kojem su poginula dva stanovnika.