Vodene buve mogu biti ključ za čistiju životnu sredinu i bolje zdravlje ljudi

Vodene buve mogu biti ključ za čistiju životnu sredinu i bolje zdravlje ljudi

Sićušne vodene buve mogle bi da igraju ključnu ulogu u uklanjanju upornih hemijskih zagađivača iz otpadnih voda – čineći ih bezbednim za upotrebu u fabrikama, farmama i kućama, otkriva nova studija.

Brza urbanizacija, rast stanovništva, neodrživa proizvodnja hrane i klimatske promene izvršili su pritisak bez presedana na vodne resurse, što je kulminiralo globalnom krizom vode. Održivo upravljanje i ponovno korišćenje vodnih resursa je od najveće važnosti za osiguranje društvenog, ekonomskog i ekološkog blagostanja.

Uporni hemijski zagađivači, koji potiču iz domaćih i industrijskih procesa, izbegavaju konvencionalni tretman otpadnih voda i sprečavaju njihovu bezbednu ponovnu upotrebu. Kada se otpadne vode ispuštaju u reke, one na kraju pronađu put do rezervoara, sistema za navodnjavanje i dopunjavanja vodonosnika. Ovi hemijski zagađivači zatim ulaze u lanac ishrane ljudi i snabdevanje vodom, štetno utičući na zdravlje približno 92 miliona pojedinaca godišnje.

Naučnici i inženjeri su otkrili metod da iskoriste Daphnia da obezbede skalabilan, jeftin i niskougljeničan način uklanjanja farmaceutskih proizvoda, pesticida i industrijskih hemikalija iz otpadnih voda. Ovaj pristup izbegava toksične nusproizvode koji su tipično povezani sa trenutnim tehnologijama.

Istraživači su razvili tehnologiju koja im omogućava da preurede populacije vodenih buva u postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda. Ono što njihovu tehnologiju čini jedinstvenom je odabir sojeva na osnovu njihove hemijske tolerancije koju istraživači ‘vaskrsavaju’ iz prošlih okruženja.

Njihovi nalazi objavljeni u Science of the Total Environment, pokazuju međunarodni tim istraživača na čelu sa Univerzitetom u Birmingemu. Oni pokazuju efikasnost uklanjanja četiri pažljivo odabrana soja vodenih buva na diklofenak (farmaceutski), atrazin (pesticid), arsen (teški metal) i PFOS (industrijska hemikalija).

Viši autor profesor Luisa Orsini sa Univerziteta u Birmingemu je prokomentarisao: „Naše duboko razumevanje biologije vodenih buva nam je omogućilo da budemo pioniri u tehnologiji tercijarnog tretmana otpadnih voda inspirisanom prirodom. Ovo oplemenjuje efluent opštinskih otpadnih voda i čuva ekološko zdravlje naših reka.

„Izuzetna sposobnost vodene buve da ostane u stanju mirovanja vekovima omogućava naučnicima da ožive uspavane populacije koje su izdržale različite istorijske pritiske zagađenja. Koristeći ovu osobinu, istraživači su dobili sojeve sa različitim tolerancijama na hemijske zagađivače, ugrađujući ih u tehnologiju.“

Koautor dr Mohamed Abdalah, sa Univerziteta u Birmingemu, rekao je: „Naša tehnologija bi mogla da poboljša kvalitet otpadnih voda – ispunjavajući trenutne i predstojeće regulatorne zahteve za proizvodnju vode za višekratnu upotrebu, pogodnu za navodnjavanje, industrijsku primenu i upotrebu u domaćinstvu. Sprečavanjem uporne hemikalije da uđu u vodene tokove, takođe možemo sprečiti zagađenje životne sredine.“

Koautor profesor Karl Dearn, takođe sa Fakulteta inženjerskih nauka Univerziteta u Birmingemu, rekao je: „Uveli smo ove izuzetne vodene buve u prilagođene uređaje za zadržavanje kako bismo prečistili otpadne vode pre njegovog konačnog puštanja. na sposobnost klonske reprodukcije vodenih buva.“

Glavni autor i dr Univerziteta u Birmingemu. student Muhammad Abdullahi je dodao: „Ova nova tehnologija inspirisana prirodom pruža potencijalno revolucionaran proces za održivo uklanjanje postojanih hemijskih zagađivača iz otpadnih voda. Sprečavanjem ispuštanja ovih hemikalija, možemo zaštititi našu životnu sredinu i biodiverzitet.“