Vetroelektrane, ključne za napore u pogledu čiste energije, prete pticama i slepim miševima

Vetroelektrane, ključne za napore u pogledu čiste energije, prete pticama i slepim miševima

Terri Husted živi u okrugu DeVitt, glavnom putu za ptice selice u centralnom Ilinoisu. Nakon što je kompanija podnela planove za izgradnju vetroparka u njegovoj oblasti, Husted je rekao da je postao zabrinut zbog potencijalnih sudara.

„Ptice love, pa se fokusiraju na tlo i ono što traže, a ne fokusiraju se zapravo na to kuda idu“, rekao je Husted. „Dakle, slučajno su udarili u turbine na vetar, i to ih ubija.“

Ilinois je peta po veličini država za energiju vetra i proizvodi oko 7% energije vetra u Sjedinjenim Državama, prema Američkom udruženju za čistu energiju, grupi za industriju obnovljive energije.

Ali, stotine hiljada ptica i skoro milion slepih miševa umiru svake godine u sudarima sa turbinama na vetar širom Sjedinjenih Država i Kanade. Dok naučnici traže načine da ublaže efekte klimatskih promena, proizvođači čiste energije treba da imaju na umu populacije divljih životinja i njihova staništa, kažu stručnjaci.

„Više od polovine (slepih miševa) vrsta u SAD ili u opadanju ili su u nekom riziku od opadanja“, rekla je Vinifred Frik, glavni naučnik u Bat Conservation International. „Energija vetra je vodeći uzrok smrtnosti naših migratornih vrsta na velikim udaljenostima. I ta stopa smrtnosti je zabrinjavajuće visoka.“

Husted je rekao da je vetropark u okrugu DeVitt dva puta prošao kroz proces odobrenja njegovog okruga, na kraju je prošao drugo glasanje u odboru okruga. On je rekao da je na oba sastanka bilo snažnog protivljenja zajednice.

„Prošlo je, iako se nisu pozabavili našim problemima“, rekao je Husted. „Na svim javnim sastancima bilo je samo nekoliko ljudi na strani ‘za’ i mnogo ljudi na strani ‘protiv’. Ali smo bili okarakterisani kao samo glasna manjina.“

Vetroelektrana, kojom upravlja Enel Green Pover, radi skoro godinu dana. Metju Savil, menadžer lokacije za projekat vetrogeneratora, rekao je da do sada na lokaciji nije primećena smrt orlova.

„Izbegavajući emisije fosilnih goriva, energija vetra promoviše čist vazduh i vodu za divlje životinje“, rekao je Savil.

„Energija vetra na odgovarajući način je podržana od strane vodećih grupa za zaštitu životne sredine i divljih životinja, uključujući Audubon Societi, a Enel marljivo proučava obrasce divljih životinja kako bi dizajnirao projekte koji minimiziraju potencijalne uticaje. Uticaj energije vetra na smrtnost ptica je izuzetno mali u poređenju sa drugim izvorima, kao što je npr. sudari sa visokim zgradama i komunikacionim kulama, udari vozila, trovanje olovom i konverzija staništa.“

Mona Khalil, koja vodi Program za istraživanje energije i divljih životinja u američkom Geološkom zavodu, rekla je da još uvijek moraju biti obavljena značajna istraživanja kako bi se utvrdio ukupan uticaj turbina na populaciju slepih miševa i ptica. Ali jasno je da vjetroelektrane poput one u okrugu DeVitt predstavljaju problem, dodala je ona.

Khalil je rekla da u većini država, uključujući Ilinois, nije obavezno pratiti ili dijeliti podatke koji mjere smrt ptica ili slepih miševa u blizini vjetroelektrana, rekla je ona.

„Ono što bi bilo od velike pomoći jeste da imamo bolji pristup ovoj vrsti informacija, onda bismo zaista mogli da uradimo vrste studija koje treba da se urade kako bismo bolje razumeli kakvi su uticaji“, rekao je Kalil.

Meaghan Gade, program menadžer u Asocijaciji agencija za ribu i divlje životinje, koja predstavlja državne i savezne agencije i među svojim članovima uključuje Odeljenje za prirodne resurse Ilinoisa, rekla je da organizacija želi da programeri uzmu u obzir divlje životinje.

„Nema država koje pokušavaju da stanu na put razvoju obnovljive energije“, rekao je Gade. „Ono na šta su države fokusirane je kako možemo da uradimo taj razvoj dok istovremeno ublažavamo uticaje na divlje životinje koje se mogu izbeći.

Džejson Rajan, portparol Američkog udruženja za čistu energiju, rekao je da su vetroparkovi širom zemlje primenili taktiku ublažavanja uticaja kako bi smanjili uticaj turbina na divlje životinje.

Drugi izvori energije, uključujući hidraulično frakiranje, predstavljaju mnogo veći rizik za ptice, rekao je on.

„Kompanije koje se bave energijom vetra su priznati lideri u svojim naporima da razumeju potencijalne uticaje na divlje životinje kroz studije pre izgradnje i pažljivo projektovanje kako bi se izbegli i minimizirali uticaji na divlje životinje“, rekao je Rajan u saopštenju. „Obnovljiva energija nudi najsigurniji i najčistiji pristup proizvodnji električne energije, smanjujući zagađenje vazduha i vode koje negativno utiče i na ljude i na divlje životinje.

Prema Khalilu, neke velike farme su implementirale tehnologije koje prate kada se životinje približavaju i razvile su strategije za usporavanje sudara. Jedan primer je toranj koji može da otkrije vrste koje lete u krugu od 1 kilometra i da spreči rotaciju vetroturbina na farmi.

„Instaliranje onih vrsta tehnologija koje mogu otkriti da li postoji stvarni rizik je zaista dobro“, rekao je Khalil. „Ako objekti to uključe u svoj dizajn i praktikuju operativne promene kada postoji rizik za životinju, to bi smanjilo smrtne slučajeve.“

Postoji nekoliko drugih metoda koje bi mogle smanjiti smrtnost slepih miševa i ptica, kaže Frick.

Jedan je da promenite „brzinu ulaska“, brzinu kojom se lopatice turbine okreću da bi generisale snagu. Frik je rekao da ako vetroelektrane promene brzinu proizvodnje energije na 11 mph, na primer, mogle bi prepoloviti broj ubijenih slepih miševa, a pri brzini od 13 mph smrtnost bi mogla da se smanji između 60% i 80%. Brzine uključivanja trenutno variraju između 6 i 9 mph, prema američkom Ministarstvu energetike.

Što je veća brzina ulaska, to bi manje slepih miševa i ptica stradalo jer ne mogu tako lako da ulete u strukture kada su brzine vetra veće, rekao je Frik. Većina smrtnih slučajeva slepih miševa se dešava kada su brzine turbine niske, rekla je, tako da bi zahtev da se lopatice brže okreću da bi proizvele električnu energiju mogao eliminisati neke od tih smrti.

Ali to često nije privlačno rešenje za farme koje žele da maksimiziraju svoju proizvodnju električne energije.

Turbine takođe često nastavljaju da se okreću ispod uključene brzine kada ne proizvode aktivno električnu energiju. Frik je rekao da zaustavljanje turbina tokom ovih perioda ne bi opipljivo uticalo na proizvedenu energiju i da bi moglo biti još jedna opcija za ograničavanje uginuća ptica.

„Možete da promenite nagib lopatica tako da ne hvataju nikakav vetar pri veoma malim brzinama vetra“, rekao je Frik. „Ako se ne okreću, u osnovi su bezopasni. I to vas ne košta nikakve snage jer ionako ne rade mnogo pri tim brzinama.“

Betani Stro, pomoćnica koordinatora u Severnoameričkom programu za praćenje slepih miševa, rekla je da razvojne kompanije takođe treba da obezbede da se objekti za obnovljivu energiju grade izvan staništa ptica i slepih miševa. Strav je rekao da su slepi miševi i ptice obično vezani za svoje domove i migratorne staze, a kada se objekti grade u blizini izvora vode, gnezda ili plena, mogu biti posebno opasni.

Podsticanje industrije vetra da očuva staništa bio je poseban fokus za čuvare slepih miševa, kaže Strav.

Smrt od energije vetra jedan je od dva vodeća uzroka smrti slepih miševa u zemlji, prema Stravu. Drugi je sindrom belog nosa, gljivica koja napada kožu, uho i membrane vetra kod slepih miševa koji hiberniraju, i utiče na njihov imuni sistem i metabolizam. Gljiva je ubila toliko slepih miševa u pećinama Ilinoisa u jugozapadnom delu države da su ih lokalni zvaničnici zatvorili za turiste više od decenije.

„Promena staništa je vrsta ovog maglovitog stresora jer se može pojaviti na toliko različitih načina, a onda ti kaskadni efekti koje posmatrate mogu biti različiti za različite slepe miševe u različitim staništima“, rekao je Stro. „Ako možemo da sačuvamo ova zaista važna staništa, to pomaže populaciji.

Mišel Brasvel živi u okrugu Klinton, Ajova, na pola puta između Des Moina i Čikaga. U februaru je saznala da je njen komšija podneo zahtev za dobijanje dozvole za izgradnju vetroturbine na 1.800 stopa od orlovskog gnezda na njenom imanju.

Brasvel je rekla da je okupila zajednicu oko zaustavljanja projekta, pravljenja znakova na dvorištu i stvaranja grupe na Fejsbuku sa više od 800 članova. Rekla je da želi da ljudi budu oprezniji u pogledu toga gde grade turbine.

„Toliko lobista kaže da se radi o pravima vlasnika zemljišta, a zemljoposednik bi trebalo da bude u mogućnosti da postavi vetroturbine na svoje tlo gde god želi“, rekao je Brasvel. „Ali šta je sa orlovima? Oni nemaju šanse protiv ovih ogromnih oštrica.“

Brasvel je rekla da je bilo višestrukih kašnjenja u procesu izdavanja dozvola za strukturu njenog suseda zbog nepovezanih komplikacija, uključujući nedostatak članova sa pravom glasa na jednom sastanku i upozorenje na tornado na drugom. Struktura još uvek čeka na odobrenje.

Sve u svemu, rekao je Frik, veći sukob između obnovljivih izvora energije i divljih životinja je dublje od odnosa između vetroelektrana i ptica.

Očekuje se da će energija vjetra i sunca igrati dominantnu ulogu u proširenju domaćeg snabdijevanja čistom električnom energijom i ključne su za napore da se postigne neto nulte emisije, pokazuju studije. Bajdenova administracija je postavila za cilj energetski sektor bez ugljenika do 2035. i neto nultu emisiju ugljenika u celoj privredi do 2050. U Ilinoisu, državni zakon iz 2021. zabranjuje električnu energiju na ugalj i gas do 2045. godine.

Dok su gubitak staništa i rizici od sudara takođe zabrinuti za solarne farme, prema stručnjacima nema toliko dokaza o pretnji divljim životinjama.

„Sa vetroelektranama, lako je reći da znamo da je opstanak ugrožen, zar ne?“ rekla je Liz Kalies, vodeći naučnik za obnovljive izvore energije u Nature Conservanci. „Znamo da postoje direktni udari. Znamo da postoji direktna smrtnost od vetroelektrana.

Kalies je rekao da postoji nekoliko načina na koje solarni programeri takođe mogu dati prioritet divljim životinjama. Kao i kod vetroelektrana, izgradnja solarne energije u prirodnim staništima može uticati na sisare i ptice.

„Kada sečete šume, kada uklonite prirodno stanište, to će sigurno biti gubitak“, rekao je Kalies. „Ali kada počnete sa degradiranim zemljištima, rudnicima, braunfildima, deponijama, sve što radite od tog trenutka je poboljšanje.

Neke solarne farme u staništima bogatim divljim životinjama implementirali su alate za dizajn kao što je ograda prilagođena životinjama, rekao je Kalies, tako da obližnje životinje mogu nastaviti da koriste prostor. Drugi su se bavili upravljanjem vegetacijom, sadnjom divljeg cveća i drugih staništa oprašivača unutar solarne farme kako bi očuvali postojeće prirodno stanište.

Kalies je rekao da se još uvek radi na istraživanju za merenje ukupnog uticaja solarnih farmi na okolni pejzaž. Ali, rekla je ona, naučnici su posmatrali sve vrste životinja, od risa do oposuma, na solarnim farmama.

Sve u svemu, rekao je Kalies, očuvanje divljih životinja treba uzeti u obzir za bilo koju lokaciju obnovljive energije. Frik se složio.

„Čak i ako su stvari poput solarnih panela poželjnije od turbina na vetar kada su u pitanju slepi miševi, moramo da se fokusiramo na to da ne pretvaramo bilo koje životinjsko stanište u solarna polja ili bilo koju drugu vrstu razvojnog mesta“, rekao je Frik. „Sve je to deo većeg balansiranja.“

Prema Gadeu, menadžeru projekta u agenciji za ribu i divlje životinje, trenutno ne postoje podsticaji ili propisi koji zahtevaju od programera da uzmu u obzir divlje životinje.

Ali konzervacija bi trebalo da počne na početku bilo kog procesa razvoja, rekla je ona.

„Zapamtite da možemo oboje“, rekao je Gade. „Možemo imati razvoj obnovljive energije, koji je neophodan za postizanje ciljeva smanjenja emisije, ali možemo imati i očuvanje divljih životinja. Hajde da učinimo da se razvoj odvija odgovorno.“