Vatra je proces, a ne materija. To je vrsta hemijske reakcije poznate kao sagorevanje. Da bismo zapalili vatru, potrebna su nam tri elementa: gorivo, kiseonik i inicijalna iskra ili izvor toplote.
U slučaju požara u grmlju, organska materija kao što je drvo predstavlja gorivo. Kiseonik je prisutan u vazduhu, dok inicijalna toplota može doći iz različitih izvora, poput munje ili ljudskih aktivnosti. Ako uklonimo jedan od reaktanata, vatra ne može nastaviti da gori.
Glavni „proizvod“ vatre je energija, zajedno sa gasovima ugljen-dioksida i vodene pare. Kada ima više goriva nego kiseonika, kao što je to slučaj kod požara u grmlju, mogu se javiti dodatni proizvodi, poput čađi.
Čađ su sitne, polusagorele čestice ugljenika koje se oslobađaju tokom sagorevanja. Topli gasovi se uzdižu jer su manje gusti od hladnijeg vazduha, a nose sa sobom čestice čađi koje sijaju žuto-narandžasto zbog visoke temperature.
Vatra nije ni tečnost ni čvrsta materija, a plamenovi postoje samo dok vatra gori. Plazma, kao četvrto stanje materije, sadrži toliko toplotne energije da atomi postaju ionizovani, ali vatra kao celina se ne ponaša kao plazma.
Naša planeta je jedino mesto u univerzumu gde je vatra moguća, jer stabilna opskrba kiseonikom, koja je nusproizvod života, postoji samo ovde.
