Nova istraživanja upozoravaju da mirisani rastopi voska mogu značajno zagađivati unutrašnji vazduh, čak u istoj meri kao dizel motori i peći na plin. Studija koju su sproveli timovi iz SAD-a i Nemačke otkrila je da isparljiva organska jedinjenja, poznata kao Terpeni, koja se oslobađaju iz rastopljenog voska i drugih mirisnih proizvoda, reaguju sa ozonom i formiraju nanoskalne čestice.
Iako se još uvek ne zna potpuni uticaj ovih čestica na zdravlje, postoji zabrinutost zbog njihove veličine koja im omogućava da dospeju duboko u pluća. Prethodna istraživanja su povezala ove fine čestice, poznate i kao nanoklasterski aerosoli, sa problemima kao što su kardiorespiratorni problemi.
Stručnjaci ističu da je neophodno meriti nanočestice kako bi se razumelo formiranje čestica u unutrašnjem prostoru. Prema rečima građevinskog inženjera Brandona Boora sa Purdue Univerziteta, ove sitne čestice se formiraju kada mirisi reaguju sa ozonom, stvarajući molekularne klastere koji se brzo razvijaju i šire u vazduhu.
Za praćenje ovih čestica, istraživači su koristili sofisticiranu opremu poput spektrometra visoke rezolucije i masenog spektrometra za proveru veličine nanočestica u okruženju „House Lab“. Iako se mirisani vosak često prodaje kao manje zagađujuća alternativa svećama zbog odsustva plamena i sagorevanja, otkrića ove studije ukazuju da može imati slične negativne efekte na kvalitet vazduha.
Čak i bez plamena ili dima, mirisani voskovi mogu oslobađati veće količine isparljivih organskih jedinjenja od običnih sveća, što može dovesti do začepljenja vazduha i potencijalno uticati na zdravlje disajnih puteva. Prema eksperimentima sprovedenim za potrebe ove studije, nakon samo 20 minuta izlaganja mirisnim proizvodima, u disajnom sistemu može se naći veliki broj ovih čestica, čije dugoročne posledice još uvek nisu u potpunosti poznate.
Inženjer građevine NUSRAT jung sa Purdue Univerziteta ističe da mirisani proizvodi ne samo što prijatno mirišu, već i aktivno menjaju hemiju vazduha u zatvorenom prostoru, što može imati ozbiljne zdravstvene implikacije. Tim istraživača se nada da će njihovo istraživanje podstaći dalja istraživanja o zagađenju unutrašnjeg vazduha, koje se često ne proučava toliko temeljno kao spoljašnje zagađenje, iako može biti podjednako opasno po zdravlje.
Prethodna istraživanja istog tima sugerišu da osim mirisanih voskova, i difuzori nafte, osveživači vazduha, dezinfekciona sredstva i drugi mirisni proizvodi mogu značajno doprineti emisiji nanočestica. Prema preporukama istraživača, zgrade, sistemi grejanja i klimatizacije trebalo bi da budu dizajnirani uzimajući u obzir ovo zagađenje nanočesticama.
Istraživanje koje je objavljeno u časopisu „Letters in Science and Technology“ ukazuje na važnost razumevanja uticaja mirisanih proizvoda na kvalitet vazduha u zatvorenim prostorima. Stručnjaci upozoravaju da korišćenje hemijskih proizvedenih mirisa radi stvaranja atmosfere poput šume u domu može dovesti do ozbiljnog zagađenja vazduha koje može imati negativan uticaj na zdravlje.
