Studija, objavljena u Britanskom medicinskom časopisu (BMJ) Global Health, analizirala je 210 epidemija pet infektivnih bolesti – kolere, ebole, morbila, meningitisa i žute groznice – u 49 zemalja sa nižim prihodima između 2000. i 2023. godine. Uvođenje vakcina u ovim okruženjima imalo je dramatičan uticaj, sa smanjenjem broja infekcija i smrti za skoro 60 procenata.
Za neke bolesti efekat je bio još dramatičniji. Vakcinacija je smanjila smrtnost tokom epidemija žute groznice za čak 99 procenata, dok je za ebolu taj procenat iznosio 76. U isto vreme, hitna vakcinacija značajno je smanjila pretnju od širenja epidemija.
Studija takođe procenjuje da su napori u imunizaciji tokom 210 epidemija generisali skoro 32 milijarde dolara ekonomskih koristi samo od sprečavanja smrti i godina života izgubljenih zbog invaliditeta. Međutim, taj iznos verovatno predstavlja značajno podcenjivanje ukupnih ušteda, jer nije uzela u obzir troškove odgovora na epidemije ili društvene i makroekonomske posledice poremećaja izazvanih velikim epidemijama.
Ogromna epidemija ebole koja je pogodila Zapadnu Afriku 2014. godine, pre nego što su odobrene vakcine, dovela je do pojave slučajeva širom sveta i procenjuje se da je koštala samo zapadnoafričke zemlje više od 53 milijarde dolara.
Studija dolazi nakon što je Svetska zdravstvena organizacija upozorila u aprilu da su epidemije bolesti koje se mogu sprečiti vakcinacijom, kao što su morbili, meningitis i žuta groznica, u porastu širom sveta usled dezinformacija i smanjenja međunarodne pomoći. Gavi, koji pomaže da se vakciniše više od polovine dece u svetu protiv infektivnih bolesti, trenutno pokušava da obezbedi novu rundu finansiranja usred globalnih smanjenja pomoći, nakon što je Vašington prošlog meseca najavio da će prestati da podržava ovu grupu.
