Nutritivno stečena imunodeficijencija (N-AIDS) je vodeći pokretač pandemije tuberkuloze

Nutritivno stečena imunodeficijencija (N-AIDS) je vodeći pokretač pandemije tuberkuloze

Tuberkuloza (TB) je vodeći zarazni ubica širom sveta, sa 10,6 miliona slučajeva i 1,6 miliona smrtnih slučajeva samo u 2021. Jedan od pet slučajeva tuberkuloze može se pripisati neuhranjenosti, što je više nego dvostruko više od broja koji se pripisuje HIV/AIDS-u. Kao i HIV/AIDS, pothranjenost je uzrok sekundarne imunodeficijencije, poznatog kao sindrom nutritivno stečene imunodeficijencije (N-AIDS). Međutim, N-AIDS ostaje zanemareni rođak HIV/AIDS-a u globalnim naporima za eliminaciju tuberkuloze.

U preglednom radu koji je predvodila Madolin Dauphinais, MPH, istraživači sa Bostonskog univerziteta Chobanian & Avedisian School of Medicine, zajedno sa saradnicima sa Univerziteta Cornell, Univerziteta Virdžinije, i Međunarodne unije protiv tuberkuloze i bolesti pluća, i Javaharlal Instituta za postdiplomsko medicinsko obrazovanje i Istraživanja su pregledala višedecenijske podatke i pokazala da N-AIDS, baš kao i HIV/AIDS, takođe zaslužuje posebnu pažnju u nastojanju da se eliminiše TB.

„Iako je došlo do važnog tehnološkog napretka u otkrivanju i lečenju TB, naše tumačenje postojeće literature je da nećemo biti u mogućnosti da napravimo suštinske promene u učestalosti tuberkuloze i stopama smrtnosti bez delovanja na pothranjenost“, objašnjava odgovarajući autor Pranaj Sinha, dr med., docent medicine u školi.

Nakon što su pročitali više od 75 radova o ishrani i tuberkulozi, istraživači ukratko prepričavaju uticaj koji su akcije na HIV imale na globalnu pandemiju tuberkuloze. Ističu da je neuhranjenost vodeći uzrok imunodeficijencije širom sveta.

„Ljudi sa teškom neuhranjenošću, kao što su ljudi sa HIV-om, su u povećanom riziku od tuberkuloze. Možemo iskoristiti ono što već znamo o neuhranjenosti da nam pomogne u otkrivanju, lečenju i prevenciji tuberkuloze“, kaže Sinha, koji je takođe lekar za infektivne bolesti. u Bostonskom medicinskom centru.

Iako istraživači veruju da je hitno nastaviti sa razvojem novijih alata, pristupi ne bi trebalo da budu ograničeni na biomedicinsku oblast. Na primer, studija uključena u njihov pregled otkrila je da je incidenca tuberkuloze među kontaktima u domaćinstvu osoba sa tuberkulozom smanjena za 40% tako što im je obezbeđena jeftina korpa sa hranom.

„Važno je da laička publika shvati da tuberkuloza nije samo medicinska bolest; ona je društvena i naši napori za eliminaciju to moraju prepoznati“, dodaje on.

Prema istraživačima, akcija protiv neuhranjenosti će imati nekoliko prednosti osim tuberkuloze. U svom radu istražuju ideju o iskorištavanju nutritivnih intervencija za efikasnije otkrivanje, prevenciju i liječenje TB. Oni veruju da će ovaj dokument pomoći zastupnicima, kliničarima, kreatorima politike i biračima da drugačije razmišljaju o upravljanju osobama sa tuberkulozom, kao i o potrebnim globalnim ulaganjima u zdravstvo za njeno iskorenjivanje.

Ovaj rad se pojavljuje na mreži u BMC Global i javno zdravlje.