Istraživači su identifikovali objektivne dokaze o tome kako su mišići vrata uključeni u primarne glavobolje, prema studiji predstavljenoj danas na godišnjem sastanku Radiološkog društva Severne Amerike (RSNA). Nalazi bi mogli dovesti do boljih tretmana.
Različiti osnovni uzroci primarnih glavobolja još uvek nisu u potpunosti shvaćeni. Najčešće primarne glavobolje su glavobolje tenzionog tipa i migrene.
„Naš pristup slikanju pruža prve objektivne dokaze o vrlo čestom uključivanju mišića vrata u primarne glavobolje, kao što je bol u vratu kod migrene ili glavobolje tenzionog tipa, koristeći sposobnost kvantifikacije suptilne upale unutar mišića“, rekao je Nico Solman, dr. Dr., specijalizant na Odeljenju za dijagnostičku i interventnu radiologiju u Univerzitetskoj bolnici Ulm, i na Odeljenju za dijagnostičku i interventnu neuroradiologiju u Univerzitetskoj bolnici Rechts der Isar u Minhenu, Nemačka.
Glavobolje tenzionog tipa pogađaju dve od tri odrasle osobe u SAD. Ljudi sa tenzionim glavoboljama često osećaju stezanje u glavi i blage do umerene tupe bolove sa obe strane glave. Iako su ove glavobolje obično povezane sa stresom i napetošću mišića, njihovo tačno poreklo nije u potpunosti shvaćeno.
Migrene karakteriše jak pulsirajući bol. Migrene se obično javljaju na jednoj strani glave, ili je bol jači na jednoj strani. Migrene takođe mogu izazvati mučninu, slabost i osetljivost na svetlost. Prema Američkoj fondaciji za migrenu, preko 37 miliona ljudi u SAD je pogođeno migrenom, a do 148 miliona ljudi širom sveta pati od hronične migrene.
Bol u vratu je obično povezan sa primarnim glavoboljama. Međutim, ne postoje objektivni biomarkeri za miofascijalnu uključenost. Miofascijalni bol je povezan sa upalom ili iritacijom mišića ili vezivnog tkiva, poznatog kao fascija, koja okružuje mišić.
Za ovu studiju, dr Sollmann i kolege su imali za cilj da istraže učešće trapeznih mišića u primarnim poremećajima glavobolje pomoću kvantitativne magnetne rezonance (MRI) i da istraže povezanost između vrednosti T2 mišića i učestalosti glavobolje i bola u vratu.
Prospektivna studija obuhvatila je 50 učesnika, uglavnom žena, starosti od 20 do 31 godine. Od ispitivane grupe, 16 je imalo glavobolju tenzionog tipa, a 12 je imalo glavobolju tenzionog tipa plus epizode migrene. Grupe su uparene sa 22 zdrave kontrole.
Svi učesnici su prošli 3D turbo spin-eho MRI. Bilateralni trapezni mišići su ručno segmentirani, nakon čega je usledila ekstrakcija mišića T2. Analizirane su veze između vrednosti T2 mišića i prisustva bola u vratu, broja dana sa glavoboljom i broja miofascijalnih triger tačaka utvrđenih ručnom palpacijom trapeznih mišića (prilagođavajući se uzrastu, polu i indeksu telesne mase).
Grupa sa glavoboljom tenzionog tipa plus migrenom pokazala je najveće vrednosti T2 mišića. Mišićni T2 je bio značajno povezan sa brojem dana sa glavoboljom i prisustvom bola u vratu. Povećane vrednosti mišićnog T2 mogu se tumačiti kao surogat upale koja proizilazi iz nervnog sistema i povećane osetljivosti nervnih vlakana unutar miofascijalnog tkiva.
„Kvantifikovane inflamatorne promene mišića vrata značajno koreliraju sa brojem dana provedenih sa glavoboljom i prisustvom subjektivno percipiranog bola u vratu“, rekao je dr Solman. „Te promene nam omogućavaju da napravimo razliku između zdravih pojedinaca i pacijenata koji pate od primarnih glavobolja.“
Mapiranje T2 mišića može se koristiti za stratifikovanje pacijenata sa primarnim glavoboljama i za praćenje potencijalnih efekata lečenja za praćenje.
„Naši nalazi podržavaju ulogu mišića vrata u patofiziologiji primarnih glavobolja“, rekao je dr Solman. „Stoga, tretmani koji ciljaju na mišiće vrata mogu dovesti do istovremenog ublažavanja bolova u vratu, kao i glavobolje.“
Dr Solman je istakao da neinvazivne opcije lečenja koje direktno ciljaju na mesto bola u mišićima vrata mogu biti veoma efikasne i bezbednije od sistemskih lekova.
„Naš pristup slikanju sa isporukom objektivnog biomarkera mogao bi olakšati praćenje terapije i odabir pacijenata za određene tretmane u bliskoj budućnosti“, dodao je on.
