Ugljen-dioksid u atmosferi raste stopama koje su nekompatibilne sa zadržavanjem ispod 1,5 stepeni Celzijusa globalnog zagrevanja, upozorava studija Met Office.
Koncentracije ključnog gasa staklene bašte porasle su na najbrži godišnji nivo u 2024. u dugotrajnoj evidenciji merenja u Mauna Loi na Havajima, koja se proteže do 1958. godine, i premašuje predviđanja Met Office-a za ovu godinu.
Porast od 3,58 delova na milion (ppm) zabeležen u Mauna Loi bio je iznad predviđenih 2,84 ppm od Britanske meteorološke službe, dok su satelitska merenja takođe pokazala veliki porast širom sveta.
Met Office je saopštio da je do povećanja došlo zbog rekordno visokih emisija iz sagorevanja fosilnih goriva, prirodnih „ponora“ kao što su tropske šume koje zahvataju manje ugljenika i šumskih požara.
Smanjenje ugljenika koji apsorbuju šume i požari izazvani su vrućim uslovima povezanim sa vremenskim obrascem El Ninjo u Pacifiku, koji podstiče globalne temperature i klimatske promene.
Meteorološka služba, koja je izradila prognoze za ugljen-dioksid od 2016. godine, predviđa da će porasti između 2024. i 2025. biti manje ekstremni nego prošle godine, na oko 2,26 ppm.
Ali čak i ovaj sporiji porast biće prebrz da bi ostao na pravom putu za puteve koje je odredilo klimatsko telo UN-a, Međuvladin panel za klimatske promene (IPCC) koji vidi da temperature ostaju ispod 1,5 stepeni Celzijusa zagrevanja sa predindustrijskih nivoa bez ili malo prekoračenje, upozorio je Met Office.
IPCC takođe ima puteve koji vide da temperature prelaze 1,5 stepeni Celzijusa privremeno na nekoliko decenija pre nego što se vrate ispod praga do kraja ovog veka.
Ali oni će zahtevati veće oslanjanje na tehnologije ili pristupe, kao što je sadnja više šuma koje smanjuju ukupan nivo ugljen-dioksida u atmosferi.
Nastavljanje napora da se spreči zagrevanje sveta za više od 1,5 stepena Celzijusa iznad predindustrijskih temperatura jedna je od ključnih obaveza globalnog Pariskog sporazuma na koji su se zemlje složile 2015. godine, u pokušaju da spreče najopasnije posledice klimatskih promena.
Ugljen-dioksid u atmosferi zadržava toplotu, a viši nivoi gasa zadržavaju više toplote, podižući globalne temperature tokom vremena, što uzrokuje pogoršanje uticaja, uključujući porast nivoa mora, ekstremnije suše, oluje, poplave i štetu po divlje životinje i kritične prirodne sisteme.
Ako globalno zagrevanje treba da bude ograničeno na 1,5 stepeni Celzijusa, povećanje ugljen-dioksida u atmosferi već treba da se uspori na porast od 1,8ppm godišnje ove decenije, pre nego što se zaustavi i počne da opada, prema proračunima IPCC-a, Met Kancelarija je rekla.
Ali povećanje je u proseku oko 2,5 ppm do sada ove decenije, rekao je profesor Met Officea Richard Betts, koji vodi izradu prognoze.
„Prošle nedelje je potvrđeno da je 2024. bila najtoplija godina u istoriji, sa godišnjim prosečnim temperaturama višim od 1,5 stepeni Celzijusa iznad predindustrijskog nivoa po prvi put“, rekao je on.
„Iako ovo ne predstavlja neuspeh u postizanju cilja Pariskog sporazuma, jer bi to zahtevalo prekoračenje zagrevanja od 1,5 stepeni Celzijusa tokom dužeg perioda i možda ćemo videti nešto hladniju godinu 2025. godine, dugoročni trend zagrevanja će se nastaviti jer ugljen-dioksid i dalje se stvara u atmosferi.“
Rekao je da bi prelazak sa El Ninja na njegovu suprotnost, La Ninju—koja stvara hladnije, vlažnije uslove, posebno u tropima—značilo da šume i drugi prirodni sistemi apsorbuju više ugljenika nego prošle godine, privremeno usporavajući porast nivoa ugljenika. dioksida u atmosferi.
„Međutim, za zaustavljanje globalnog zagrevanja potrebno je nakupljanje gasova staklene bašte u vazduhu da bi se potpuno zaustavilo, a zatim počelo da se smanjuje.
„Velika, brza smanjenja emisija mogla bi ograničiti stepen do kojeg globalno zagrevanje prelazi 1,5 stepeni Celzijusa — ali za to je potrebna hitna akcija na međunarodnom nivou“, rekao je on.