Matične ćelije oblikuju čulo mirisa kod majki, nalazi studija

Matične ćelije oblikuju čulo mirisa kod majki, nalazi studija

Trudnoća i majčinstvo dovode do remodeliranja mozga. Istraživački tim sa Univerziteta u Bazelu je sada kroz eksperimente sa miševima otkrio da se različite grupe matičnih ćelija u mozgu odraslih uključuju tokom trudnoće. Oni stvaraju specifične tipove neurona mirisne lukovice, izvještava tim za Science.

U životinjskom carstvu, prepoznavanje svojih potomaka po mirisu osigurava da roditelji mogu da neguju svoje mlade. Istraživačka grupa koju je predvodila profesorka Fiona Doetsch na Biozentrum, Univerzitet u Bazelu, sada je pokazala na miševima da se novi neuroni privremeno formiraju u olfaktornoj sijalici mozga samo za ovu specifičnu svrhu. Oni se razvijaju tokom trudnoće i nestaju nekoliko nedelja nakon rođenja. Ovi novi neuroni u mozgu majke omogućavaju joj da prepozna svoje štene.

Kakvo je poreklo ovih novih neurona? Matične ćelije su nezrele ćelije koje se nalaze u određenim regionima mozga odrasle osobe. Doetsch-ova grupa istražuje matične ćelije u takozvanoj ventrikularno-subventrikularnoj zoni u mozgu odraslih miševa, koje stvaraju neurone koji migriraju u olfaktornu sijalicu. Njihov prethodni rad je pokazao da se neke od ovih matičnih ćelija aktiviraju stimulusima, kao što su glad i sitost, da bi generisali specifične tipove neurona. Međutim, nije poznato da li druge države regrutuju različite fondove matičnih ćelija.

U svojoj novoj studiji, istraživači su pokazali da kod miševa trudnoća rezultira sinhronizovanom aktivacijom različitih grupa matičnih ćelija, od kojih su mnoge obično neaktivne. Ovo dovodi do formiranja inače retkih tipova neurona koji se privremeno dodaju mirisnoj sijalici, delu mozga koji obrađuje informacije o mirisu, oko vremena rođenja. Ovi neuroni osiguravaju da majke mogu prepoznati svoje štenad tokom ranog majčinstva.

Ovi novi neuroni imaju važnu ulogu. Oni čine čulo mirisa kod majki osetljivijim za prepoznavanje štenaca. Kod ljudi, matične ćelije su takođe prisutne u istoj oblasti mozga, iako obično ne stvaraju neurone mirisne lukovice nakon ranog detinjstva.

„Neke žene prijavljuju promene u mirisu tokom trudnoće“, kaže prvi autor dr Zaina Čeker. „Sličan proces se takođe može desiti kod ljudi sa uspavanim matičnim ćelijama koje se uključuju kao odgovor na trudnoću.

Tokom gestacije, različiti bazeni matičnih ćelija u majci se stimulišu u različito vreme kako bi se stvorili privremeni talasi neurona. Njihova migracija u olfaktornu sijalicu i sazrevanje poklapa se sa završetkom trudnoće.

„Vreme je precizno. Novi neuroni su spremni tačno na vreme za rođenje“, kaže Doetsch. „Međutim, oni su samo privremeno potrebni i eliminišu se kada su štenad stariji i nezavisni.“ Prolazno regrutovanje matičnih ćelija kod trudnica stoga priprema mozak za specifične potrebe u očekivanju majčinstva.

U budućim studijama, Doetschov tim želi da istraži koji signali pokreću prolazno regrutovanje matičnih ćelija i neurogenezu tokom trudnoće. Takođe je još uvek nejasno zašto i kako se novogenerisani neuroni uklanjaju iz olfaktorne lukovice, a to postavlja pitanje da li budući očevi doživljavaju slično remodeliranje mozga.

Ove adaptacije mozga na zahtev naglašavaju da plastičnost mozga nije zasnovana samo na modifikovanju sinaptičkih veza između rezidentnih neurona. Dinamično i selektivno regrutovanje različitih grupa neuralnih matičnih ćelija odraslih za formiranje specifičnih podtipova neurona može igrati ključnu ulogu u sposobnosti mozga da reaguje na različita životna iskustva.