U poslednjih nekoliko godina, astronomi su identifikovali tri međuzvezdasta objekta (MZO) koja su posetila naš unutrašnji Sunčev sistem. Prvi je bio Oumuamua, koji je prošao 2017. godine, a zatim je usledio međuzvezdasti komet 2I/Borisov 2019. godine. Trenutno, međuzvezdasti komet 3I/Atlas uživa u poseti Sunčevom sistemu.
Tokom svoje dugotrajne istorije od 4,6 milijardi godina, veliki broj MZO-a je verovatno prošao kroz naš Sunčev sistem. Moguće je da su neki od njih udarili u Zemlju, ostavljajući tragove u obliku drevnih kratera, poput Vredefort strukture. Naš Sunčev sistem je sada mnogo mirniji nego što je bio ranije, jer su mnoge stene akumulirane u planetama.
Istraživači su se fokusirali na rizik od udara MZO-a u Zemlju. Nova studija pod nazivom „Distribucija međuzvezdastih objekata koji mogu udariti u Zemlju“ pokušava da razjasni ovu opasnost. Glavni autor, Darryl Seligman, asistent na Univerzitetu Mičigen, naglašava da rad ne predviđa broj MZO-a, već se bavi njihovom očekivanom distribucijom.
U istraživanju se koristi simulacija kako bi se razumele karakteristike MZO-a. Istraživači su generisali sintetičku populaciju od oko 10 milijardi MZO-a sa kinematikom M-zvezda kako bi dobili oko 10.000 potencijalnih udarnih objekata. Njihove simulacije pokazuju da su MZO-i dvostruko verovatniji da dolaze iz pravca solarnog apseksa i galaktičke ravni.
Sezone takođe igraju ulogu u riziku od udara. MZO-i sa najvećom brzinom udara su verovatniji da će stići u proleće, dok zima donosi više potencijalnih udarnih objekata. Niska geografija blizu ekvatora nosi najveći rizik od udara, dok je u Severnoj hemisferi rizik nešto povećan.
Istraživači naglašavaju da je ova studija fokusirana na MZO-e iz sistema M-zvezda. Različite pretpostavljene kinematike bi mogle promeniti distribucije predstavljene u radu. Iako rad ne predviđa broj MZO-a, rezultati će doprineti budućim posmatranjima sa Vera Rubin opservatorije.
Ova studija pruža uvid u to odakle bi MZO-i mogli stići, kada su najverovatniji za udar i gde bi mogli udariti. Kada Vera Rubin opservatorija i njen Legacy Survey of Space and Time počnu sa radom, astronomi će početi da prikupljaju podatke koji će podržati ili osporiti ova saznanja.
