Studija zagrevanja vode pokazuje neočekivani uticaj na veličinu ribe

Studija zagrevanja vode pokazuje neočekivani uticaj na veličinu ribe

Teorija da će se vodene životinje poput ribe smanjiti zbog globalnog zagrevanja dovedena je u pitanje istraživanjem objavljenom danas u eLife-u.

Studija je otkrila da je zagađenje tople vode povećalo stopu rasta, ali i smrtnost, što je rezultiralo populacijom mlađih, ali većih riba. Ovaj nalaz je delimično u suprotnosti sa opštim predviđanjima o uticaju zagrevanja na prirodne ekosisteme i naglašava da ih treba testirati u velikim eksperimentima.

Kako vodeni ekosistemi postaju topliji, predviđa se da će životinje kao što su ribe rasti brže u mladosti, ali dostići manje telesne veličine kao odrasle osobe. Ovaj obrazac je uglavnom primećen u malim eksperimentima, i iako su neke studije testirale ovo predviđanje u prirodnom okruženju, one su uglavnom sprovedene na vrstama riba koje su bile podvrgnute pecanju, gde sam proces pecanja može uticati na stopu rasta i veličinu tela. .

„Studije o efektima zagrevanja vode na ribu iz velikih, polukontrolisanih eksperimenata u prirodnim okruženjima su retke, ali ipak mogu pružiti jedinstven uvid“, kaže glavni autor Maks Lindmark, istraživač na Švedskom univerzitetu poljoprivrednih nauka, Odeljenje za Akuatic Resources, Lisekil, Švedska. „Koristili smo jedinstveni sistem proučavanja da bismo istražili kako je zagađenje tople vode promenilo stopu smrtnosti, stopu rasta i veličinu riba tokom mnogih generacija.

Tim je sproveo svoju studiju u zatvorenom obalskom zalivu koji je dobijao rashladnu vodu iz nuklearne elektrane, čineći ga 5-10°C toplijim od okolnih voda. Oni su uporedili riblje vrste evroazijskog smuđa iz zatvorenog zaliva i iz referentnog područja u susednom arhipelagu tokom perioda od 24 godine.

Kombinovali su podatke o ulovu sa merenjima dužine starosti riba (izračunatih tokom celog života na osnovu „prstenova starosti“ u tvrdim strukturama), a zatim su ih analizirali koristeći statističke modele da bi istražili kako je zagađenje tople vode uticalo na starost i veličinu ribljih populacija, kao i njihov rast i smrtnost.

Dok su istraživači otkrili statistički značajne razlike u procenjenim stopama rasta, stopi uginuća i veličini ribljih populacija između zagrejanih i referentnih područja, nisu sve ove promene bile onako kako su očekivali. Iako su ženke smuđa u toploj oblasti rasle brže, kao što je tim predvideo, nastavile su to da rade tokom celog života. Ove ribe su stoga dostigle veliku veličinu u uzrastu — otprilike 7–11% veće u zagrejanom području u bilo kom uzrastu, u poređenju sa referentnim područjem.

Štaviše, autori kažu da je povećanje stope rasta mlađe ribe zbog tople vode bilo toliko izraženo da je čak i ako su stope uginuća bile veće zbog zagrevanja i rezultirale mlađom ukupnom populacijom ribe, prosečna veličina i relativna brojnost veće ribe bila još veća u zagrejanom prostoru. Ovaj trend je u suprotnosti sa predviđanjem da će globalno zagrevanje vremenom smanjiti ribu, posebno velike i stare. U suštini, zagrevanje ekosistema je dovelo do mlađih, ali većih riba u ovoj studiji.

„Naša studija pruža snažne dokaze za razlike u porastu i stopi smrtnosti izazvane zagrevanjem među prirodnom populacijom neiskorišćenih vrsta riba u umerenom pojasu izložene 5–10°C temperatura vode se povećava više od dve decenije. Ovi efekti uglavnom, ali ne u potpunosti, suprotstavljaju se jedna drugoj – dok su ribe mlađe, one su u proseku i veće“, kaže koautor Malin Karlsson, menadžer za vodu u Odeljenju za prirodu i životnu sredinu, administrativni odbor okruga Vastmanland, Švedska.

„Ovi nalazi naglašavaju da generalizovana predviđanja zasnovana na teorijama kao što je pravilo o veličini temperature mogu imati ograničenu upotrebu za predviđanje promena na nivou populacije, i da su i stope smrtnosti i stope rasta važni kada se proučavaju efekti temperature“, zaključuje viši autor Anna Gardmark. , profesor na Švedskom univerzitetu poljoprivrednih nauka, Odeljenje za vodene resurse, Upsala, Švedska.

„Iako smo proučavali samo jednu vrstu, ovaj jedinstveni eksperiment klimatskih promena sugeriše efekte zagrevanja na nivou čitavog ekosistema, što njegove nalaze čini veoma relevantnim u kontekstu globalnog zagrevanja.“