Studija pokazuje da aktivnost neurona klaustruma kontroliše nivo budnosti, angažovanje senzornih informacija

Studija pokazuje da aktivnost neurona klaustruma kontroliše nivo budnosti, angažovanje senzornih informacija

Nova studija je otkrila ključnu ulogu strukture mozga zvane klaustrum u regulisanju angažmana, od dubokog sna do ponašanja u budnom stanju.

Istraživački rad pod naslovom „Neuroni klaustruma koji projektuju na prednju cingulatu ograničavaju angažovanje tokom spavanja i ponašanja“, objavljen je u časopisu Nature Communications.

Nalazi bacaju novo svetlo na to kako naš mozak kontroliše reagovanje na senzorne stimuluse, potencijalno revolucionirajući naše razumevanje pažnje, kontrole impulsa, pa čak i poremećaja spavanja.

Istraživači su zabeležili aktivnost neurona u klaustrumu miševa tokom zadatka koji zahteva pažnju. Otkrili su da povećana aktivnost ovih neurona smanjuje senzornu reakciju i smanjuje impulsivnost. Izvođenje sličnih eksperimenata tokom spavanja takođe je identifikovalo ulogu neurona klaustruma u ​​podržavanju neprekidnog sna.

Nasuprot tome, niža aktivnost neurona klaustruma bila je povezana sa hiper-angažovanjem i impulsivnim greškama. U stvari, povećanjem aktivnosti ovih neurona, istraživači bi mogli da smanje i impulsivne greške kada miševi obavljaju zadatak, kao i verovatnoću da će se miševi probuditi kao odgovor na senzornu stimulaciju. Ovi rezultati naglašavaju regulatornu funkciju klaustruma tokom različitih stanja uzbuđenja.

Studiju su vodili prof. Ami Citri, dr Gal Atlan i tim iz Centra za nauke o mozgu Edmond i Lili Safra na Hebrejskom univerzitetu (ELSC), u saradnji sa istraživačkom grupom koju vodi prof. Iuval Nir sa Tel. Univerzitet Aviv.

„Naša studija pruža ubedljive dokaze da neuroni klaustruma deluju kao čuvari angažovanja, regulišući verovatnoću da će percepcija pokrenuti akciju“, kaže glavni istraživač prof. Ami Citri.

„Razumevanje ovih mehanizama moglo bi ponuditi nove uvide u širok spektar neuroloških i psihijatrijskih poremećaja koje karakteriše poremećena kontrola impulsa kao što su ADHD, OKP, zavisnost od droga, šizofrenija i drugi poremećaji…“

„Ova studija poboljšava naše razumevanje funkcije klaustruma u ​​moždanim procesima i otvara potencijalne puteve za rešavanje problema vezanih za poremećaje pažnje i spavanja“, kaže prof. Citri.

„Pruža dragocen uvid u to kako specifični neuronski putevi utiču na stanja ponašanja, unapređujući naše znanje o složenim interakcijama između sna i budnosti, i može dovesti do ciljanih terapijskih intervencija.“