Uprkos svojoj reputaciji smetnji, muve imaju ključnu ulogu kao neki od najplodnijih oprašivača na Zemlji – a novo istraživanje koje su predvodili naučnici Penn Statea sugerišu da su sve više u opasnosti zbog porasta globalnih temperatura.
U studiji koja je nedavno objavljena u Journal of Melittologi, međunarodni tim istraživača je posmatrao toleranciju toplote za različite vrste pčela i muva u tropskim i suptropskim regionima Amerike. Njihovi nalazi sugerišu da rastuće temperature predstavljaju veću pretnju za muve nego za pčele, jer pčele mogu tolerisati mnogo više temperature od muva i imaju širi opseg staništa.
„Pčele i muve su neophodne za oprašivanje biljaka, kako u divljini tako iu poljoprivredi“, rekla je Margarita Lopez-Uribe, vanredni profesor entomologije Lorenca Langstrota u ranoj karijeri u Penn State-u, specijalista za zdravlje oprašivača i glavni autor studije. „Međutim, ovi vitalni insekti opadaju zbog gubitka staništa, pesticida, bolesti i rastuće pretnje klimatskih promena.
Muve igraju ključnu ulogu kao oprašivači, odmah iza pčela u pogledu količine useva i staništa koje oprašuju, objasnio je Lopez-Uribe. Muve su posebno važne za opšte zdravlje i raznovrsnost divljih ekosistema, jer olakšavaju reprodukciju nebrojenih biljnih vrsta, koje zauzvrat obezbeđuju hranu i stanište za druge organizme. Muve takođe sve više doprinose poljoprivredi. Na primer, muve su primarni oprašivač za stabla kakaoa koja proizvode plodove koji se koriste za pravljenje čokolade.
Analiza globalnih useva iz 2020. pokazala je da 105 najrasprostranjenijih useva koji imaju koristi od oprašivača imaju bruto ekonomsku vrednost veću od 800 milijardi dolara i uključuju mnoge od najpopularnijih i najhranljivijih voća, povrća i orašastih plodova koji se konzumiraju širom sveta. Studija je takođe otkrila da su muve, posebno lebdeći i duvački, stalno dolazile odmah iza pčela kao vrhunski oprašivač.
„Vreme je da muvama još više priznamo njihovu ulogu oprašivača“, rekao je Lopez-Uribe. „Muve imaju značajnu ulogu, ali ne dobijaju toliko pažnje – i ranjive su na isti način na koji su pčele.“
Insekti su posebno podložni porastu temperature, jer imaju ograničenu sposobnost da regulišu sopstvenu telesnu temperaturu, objasnio je Lopez-Uribe. Da bi razumeli kako različite vrste oprašivača mogu da se nose sa rastućim globalnim temperaturama, istraživači su proučavali „kritični termalni maksimum“ pčela i muva, ili CTMak – maksimalnu temperaturu koju mogu da izdrže pre nego što izgube sposobnost kretanja.
Tim je otkrio da pčele mogu tolerisati mnogo više temperature od muva. U proseku, CTMak za pčele je bio za 2,3 stepena Celzijusa veći nego za muve. Istraživači su takođe otkrili da doba dana utiče na toplotnu toleranciju pčela. Pčele koje su se hranile u hladnijim jutarnjim satima imale su veći CTMak od onih aktivnih u toplijim popodnevnim satima. Studija je takođe otkrila da geografija igra ulogu u toleranciji na toplotu.
Tim je prikupljao podatke tokom karantina tokom pandemije COVID-19, što znači da su međunarodni studenti na projektu, sa Penn State i drugih univerziteta, sproveli istraživanje u svojim zemljama. Lopez-Uribe je objasnio da je izazov postao prednost, jer su studenti mogli da prikupe podatke o vrstama pčela i muva širom Amerike.
Otkrijte najnovije u nauci, tehnologiji i prostoru sa preko 100.000 pretplatnika koji se oslanjaju na Phis.org za dnevne uvide.
Prijavite se za naš besplatni bilten i dobijajte novosti o otkrićima,
inovacije i istraživanja koja su važna – dnevno ili nedeljno.
„Poslali smo svu opremu za izvođenje studije studentima širom SAD i Južne Amerike“, rekao je Lopez-Uribe. „Ovi studenti su prikupljali podatke u svojim kućama, koristeći svoje kuhinje da bi razumeli termalnu ekologiju koju ovi insekti mogu da izdrže.
Istraživački tim je otkrio da su muve i pčele iz tropskih područja na visokim nadmorskim visinama, kao što je Cajica, u Kolumbiji, imale niže CTMak vrednosti od njihovih kolega u suptropskim regionima poput Kalifornije i Teksasa. Ovo sugeriše da insekti u hladnijim sredinama na velikim visinama mogu biti ranjiviji čak i na mala povećanja temperature.
„U alpskom i subarktičkom okruženju, muve su primarni oprašivač“, rekao je Lopez-Uribe. „Ova studija nam pokazuje da imamo čitave regione koji bi mogli izgubiti svoj primarni oprašivač kako se klima zagreva, što bi moglo biti katastrofalno za te ekosisteme.“
