Studija otkriva da divlje pčele izlaze iz gnezda nedelju dana ranije za svaki porast temperature od 1°C

Studija otkriva da divlje pčele izlaze iz gnezda nedelju dana ranije za svaki porast temperature od 1°C

Toplija proleća uzrokuju da se britanske pčele bude ranije, pokazalo je novo istraživanje, ugrožavajući zaprašivanje useva kao što su jabuke i kruške.

Istraživanje – za koje se veruje da je najveće te vrste u Velikoj Britaniji – otkrilo je da na svaki porast temperature od 1 stepen Celzijusa izazvan klimatskim promenama, divlje pčele, kao što su bumbari, izlaze iz svojih gnezda u proseku 6,5 dana ranije.

Kako proleće počinje ranije i pčele se pojavljuju bliže početku godine, one mogu izgubiti sinhronizaciju sa biljkama od kojih zavise, što znači da će možda imati manje hrane za njih. To znači da pčele možda nemaju energiju da efikasno oprašuju useve ili mogu potpuno propustiti cvetanje useva.

Dr. istraživač Kris Vajver, sa Škole za poljoprivredu, politiku i razvoj Univerziteta Reding, predvodio je studiju, koja je objavljena u Ekologiji i evoluciji.

Rekao je: „Raste temperature otežavaju život pčelama. Topliji uslovi znače da pčele izlaze iz hibernacije ranije, ali možda neće biti dovoljno hrane da im obezbedi energiju kada počnu da bruje.“

„Usklađivanje datuma buđenja sa cvetanjem biljaka je od vitalnog značaja za novonastale pčele jer moraju da pronađu polen i nektar da bi povećale svoje šanse za preživljavanje i proizvele potomstvo. Neusklađenost znači da pčele ne mogu efikasno da oprašuju.“

„Manje prirodnog oprašivanja moglo bi dovesti do toga da farmeri moraju da koriste upravljane pčele, što znači veće troškove, koji se mogu preneti na potrošače. Kao rezultat toga, mogli bismo videti još skuplje jabuke, kruške i povrće u supermarketima.“

Studija je ispitala 88 različitih vrsta divljih pčela tokom perioda od 40 godina, koristeći više od 350.000 pojedinačnih snimaka koji su pokazali promene u datumima pojave, kako tokom vremena, tako i u odnosu na temperaturu.

Podaci su pokazali da neke pčele nastaju ranije od drugih jer različite vrste pčela različito reaguju na promenu temperature. U proseku, 88 vrsta se pojavljuju 4 dana ranije u deceniji.

S obzirom da se predviđa da će zime biti između 1 i 4,5°C toplije i do 30% vlažnije do 2070. godine, prema Met Office-u, proleće će verovatno nastaviti da počinje ranije i pčele će nastaviti da postaju aktivne ranije tokom godine.

Promena u nicanju pčela takođe će imati veći efekat na biljke koje su u velikoj meri zavisne od oprašivanja, kao što su stabla jabuke, koja možda neće biti spremna za cvetanje do trenutka kada se hibernacija završi.

Kao i kod datuma nicanja pčela, razumevanje kako klimatske promene utiču na to da cveće cveta na usevima je takođe važno jer može uticati na to koliko se dobro oprašuju.

Da bi saznali više o tome kada voćke cvetaju, Kris i kolege sa Univerziteta Reading i Oracle for Research su postavili FruitVatch, projekat koji podstiče ljude da prijave kada voćke u njihovim baštama, u njihovim parkovima ili parcelama počnu da cvetaju. Prijave — kojih je više od 6.500 primljeno za dve godine — pomoći će istraživačkom timu da razvije bolje razumevanje uloge klimatskih promena na cvetanje voćaka i oprašivanje od pčela.