Trinaest proteina povezanih sa starenjem mozga kod ljudi identifikovano je u radu o starenju prirode. Promene u koncentracijama ovih proteina u krvi mogu dostići vrhunac na 57, 70 i 78 godina kod ljudi, i sugeriše da ove starosti mogu biti važne za potencijalne intervencije u procesu starenja mozga.
Procenjuje se da će do 2050. godine broj pojedinaca starijih od 65 godina na globalnom nivou premašiti 1,5 milijardi, što naglašava potrebu za dubljim razumevanjem procesa starenja – posebno u vezi sa mozgom.
Poznato je da prevalencija neurodegenerativnih poremećaja, kao što je demencija, raste sa starenjem; međutim, efikasne terapije su i dalje ograničene. Rana identifikacija i intervencija u starenju mozga može nam pomoći da sprečimo takve poremećaje.
Biološka starost ljudskog mozga može se proceniti korišćenjem prediktivnih algoritama koji se zasnivaju na karakteristikama snimanja mozga kao što su zapremina i površina, ali je takođe moguće zaključiti o biološkoj starosti mozga i njegovom zdravstvenom statusu pomoću proteina u krvi .
Vei Cheng i kolege su koristili multimodalne podatke o snimanju mozga od 10.949 zdravih odraslih osoba starosti od 45 do 82 godine da bi istražili potencijalne indikatore starenja mozga. Takođe su analizirali koncentraciju oko 3.000 proteina u krvnoj plazmi skoro 5.000 pojedinaca koristeći podatke UK Biobank. Autori su identifikovali 13 proteina koji su snažno povezani sa biološkim starenjem mozga, posebno Brevican (BCAN – protein centralnog nervnog sistema). Nivoi BCAN i GDF15 u krvi su takođe bili povezani sa demencijom, moždanim udarom i funkcijama kretanja.
Utvrđeno je da se koncentracije mnogih proteina menjaju sa biološkim uzrastom mozga duž različitih putanja koje su zajedno formirale tri vrha mozga povezana sa uzrastom u dobi mozga od 57, 70 i 78 godina. Autori sugerišu da nelinearne promene u koncentracijama proteina u krvi mogu odražavati promene u zdravlju ljudskog mozga u određenim godinama.
Autori primećuju da su se njihovi podaci fokusirali na starije pojedince evropskog porekla i da bi buduća istraživanja trebalo da istraže ulogu ovih proteina u različitim uzrastima i etničkim grupama.
