Studenti istražuju rasne i etničke zdravstvene disparitete

Studenti istražuju rasne i etničke zdravstvene disparitete

Tri godine nakon što je pandemija COVID-19 razotkrila rasne i etničke zdravstvene disparitete širom zemlje, te razlike i dalje postoje u američkim zajednicama obojenih boja.

Crni Amerikanci starosti od 18 do 49 godina imaju dvostruko veće šanse da umru od srčanih bolesti nego belci Amerikanci, prema CDC-u. Hipertenzija, vodeći faktor rizika za preranu smrt koji se može sprečiti širom sveta, preovlađuje među crnim Amerikancima od bilo koje druge grupe, a manje crnih Amerikanaca prima adekvatne lekove za krvni pritisak nego beli Amerikanci.

Na Univerzitetu Tulane, raznovrstan tim studenata medicine radio je zajedno sa dr Keith C. Ferdinandom, Gerald S. Berenson katedri za preventivnu kardiologiju na Tulane Universiti School of Medicine, kako bi ispitao rasne i etničke zdravstvene disparitete i, u nekim slučajevima, pružio rešenja.

Istraživanje studenata se kreće od ispitivanja istorije zakonodavstva oko slatkih pića do programa koji je koristio tekstualna upozorenja da podseti članove zajednice da uzimaju lekove za krvni pritisak. Ovog meseca crnačke istorije, zbirka istraživanja objavljena je u posebnom izdanju Cardiac Disparities u American Heart Journal Plus.

„Jednostavno čekanje na povremene posete lekara neće se pozabaviti lošim nivoima kontrole hipertenzije uočenim kod rasnih i etničkih manjina“, rekao je Ferdinand. „Pravedno društvo neće dozvoliti da ove zdravstvene nejednakosti opstanu, i moramo imati da svi rade zajedno, ne samo lekari, već i napredne medicinske sestre, službenici javnog zdravlja, studenti medicine, članovi zajednice i pacijenti koji rade kao integrisani timski pristup.“

U primarnoj pilot studiji, „Tekt Mi BP Meds NOLA“, Ferdinand je radio sa studentima medicine Tinom Reddi, Pavan Guduri, Sai Nedunchezhian i Madeline Vegener kako bi povećao pridržavanje lekova za krvni pritisak među odraslim crncima koji nisu latinoamerički tako što im je slao podsetnike. Program je funkcionisao, a tekstualna upozorenja „značajno poboljšavaju“ pridržavanje lekova i pomažu učesnicima da smanje krvni pritisak bez promene lekova.

„U populaciji koja je često ostavljena po strani, ova studija je bila od vitalnog značaja za istraživanje kako bismo mogli da radimo na pravičnim zdravstvenim ishodima“, rekao je Guduri.

Drugi student, student druge godine medicine Vi Nguien, autor je Primordijalne prevencije: smanjenje potrošnje zaslađenih napitaka u rasnoj/etničkoj populaciji, pregled literature koji ispituje aktuelno i istorijsko zakonodavstvo o zašećerenim pićima i povezane zdravstvene rezultate.

U trećoj studiji, „Uticaj društvenih determinanti zdravlja na nivou susedstva na zdrav način života među članovima crne crkve“, kandidatkinja MPH Amanda Herkules i dr. Kandidat Farah Allouch pomogla je u anketiranju Crnih Nju Orleanaca o postojećem pristupu trotoarima, objektima za rekreaciju i drugoj infrastrukturi u susjedstvu koja bi mogla poboljšati zdravlje srca.

Nedunchezhian je takođe bio prvi autor četvrte studije koja je analizirala rasne disparitete u ishodima lečenja bolesti perifernih arterija donjih ekstremiteta. Istraživanje je uključilo i radove Vegenera i Redija.

Redi, studentica treće godine medicine koja je završila MPH iz društvenih, bihevioralnih i populacijskih nauka, rekla je da je njen rad na terenu sa Ferdinandom samo poboljšao obuku o „kulturnoj poniznosti“ koju je dobila dok je studirala na Medicinskom fakultetu u Tulejnu.

„Dr Ferdinand je mentor mnogima od nas studenata i daje nam priliku da iz prve ruke vidimo šta se dešava u našim zajednicama“, rekao je Redi. „Moramo zaista razumeti barijere sa kojima se pacijenti suočavaju i društvene faktore koji utiču na njihov svakodnevni život.“

Pa ipak, dok je Reddi ponosna na posao koji su obavili, rekla je da ima još posla.

„Jedva da smo zagrebali površinu“, rekao je Redi. „Živimo u živoj zajednici u Nju Orleansu i stalno učim od ljudi iz svih različitih sredina i komuniciram sa njima. Ali jedva da smo stavili naglavak u posao koji treba da se uradi da bi se uklonile strukturalne nejednakosti u našoj sistem pružanja zdravstvene zaštite“.