Na osnovu trenutnih stopa emisija ugljenika i klimatskih politika, predviđa se da će prosečne globalne temperature porasti na 2,9°C iznad predindustrijskih proseka do kraja veka. Takvo povećanje bi ozbiljno opteretilo globalnu poljoprivredu, čineći velike delove sadašnjih proizvodnih površina neprikladnim za useve i stoku. Istovremeno, Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija procenjuje da proizvodnja hrane treba da se poveća za 70% kako bi se održala korak sa rastom stanovništva.
U nedostatku značajnih smanjenja emisija, neki posmatrači su predložili takve geoinženjerske strategije kao što su uklanjanje ugljen-dioksida i modifikacija sunčevog zračenja kao alternativni pristup za suzbijanje zagrevanja. Međutim, efekti ovih strategija na proizvodnju hrane ostaju uglavnom neistraženi.
Grant i kolege su istraživali kako bi ubrizgavanje aerosola u stratosferu (SAI) — pristup geoinženjeringa koji oponaša efekte vulkanskih erupcija oslobađanjem čestica sulfata u stratosferu kako bi reflektovao dolazeće sunčevo zračenje — mogao uticati na poljoprivredu u Indiji, koja ima više ukupne obradive zemlje od bilo koje druge nacije. u svetu. Poljoprivreda zapošljava 45% radne snage u zemlji i proizvodi više od 50 milijardi dolara u izvozu svake godine.
Novi rad je objavljen u časopisu Earth’s Future.
Autori su uporedili dve klimatske simulacije, od kojih obe uzimaju u obzir klimatske promene, do 2069. godine. U prvom, eksperimentu Procena odgovora i uticaja intervencije solarne klime na Zemljin sistem sa ubrizgavanjem aerosola u stratosferu (ARISE-SAI-1.5), uključivanje SAI ograničava zagrevanje na 1,5°C.
Drugi, koji prati Zajednički socioekonomski put 2-4.5 (SSP2-4.5) i ne uključuje VRI, projektuje uslove u kojima se i emisije i temperature povećavaju u poređenju sa trenutnim nivoima. Autori su zatim procenili kako je svaka trajektorija uticala na takve klimatske indekse kao što su ukupne padavine i trajanje toplih perioda, koji utiču na proizvodnju pirinča i pšenice.
Rezultati su ukazivali na to da bi scenario klimatske intervencije poboljšao prinose pirinča i pšenice u Indiji u odnosu na scenario bez intervencije – ali sa upozorenjima. Uglavnom, geoinženjering je pomogao u održavanju idealnih temperaturnih raspona za rast useva, ali nije promenio ekstremne padavine ili sušu izazvane klimatskim promenama. Rezultati takođe sugerišu da bi pšenica hranjena kišom imala više koristi od intervencije nego pšenica koja se navodnjava, ali da bi efekti na pirinač hranjeni kišom varirali u zavisnosti od regiona.
Autori kažu da studija predstavlja korak ka razumevanju efekata takvih klimatskih intervencija kao što je VRI na poljoprivredu. Ali ističu da je potrebno više istraživanja u ovoj oblasti i da kreatori politike treba da nastave da istražuju posledice intervencija pre nego što ih primene. Umesto klimatske intervencije, autori sugerišu da bi pomeranje datuma sadnje moglo pomoći u ublažavanju uticaja na poljoprivredu na indijskom potkontinentu.
