U 2015. godini, objavljene su nove smernice za prevenciju alergija, sa dodatnim izmenama 2017. godine. Istraživanje koje je vodio tim iz Dečje bolnice u Filadelfiji (CHOP) pokazuje da su alergije smanjene kod dece rođene nakon uvođenja ovih smernica. Fokus je na anafilaktičkim alergijama na hranu, poznatim kao alergije posredovane imunoglobulinom E (IgE).
Preporuke su se promenile tako da se proizvodi na bazi kikirikija uvode deci u veoma ranoj dobi, čime se njihov imunološki sistem obučava da toleriše ovaj sastojak. Pre toga, roditeljima je savetovano da izbegavaju izlaganje do treće godine života deteta.
Imunolog Stanislaw Gabryszewski iz CHOP-a ističe da su se mnogi pitali da li su ove javnozdravstvene intervencije uticale na smanjenje stope IgE-posredovanih alergija na hranu u SAD. „Sada imamo podatke koji sugerišu da efekat ove intervencije postaje očigledan.“
Istraživači su analizirali zdravstvene podatke skoro 125.000 dece rođene pre i posle uvođenja novih smernica. Alergije na kikiriki su opale sa 0,79% na 0,45%, dok su sve IgE-posredovane alergije pale sa 1,46% na 0,93%. Ove promene sugerišu da je od svake 200. dece izložene ovim namirnicama, jedno izbeglo potencijalnu alergiju.
Imunolog David Hill iz CHOP-a naglašava da su nalazi relevantni za sve koji se bave lečenjem pacijenata, kao i za one koji brinu o dojenčadi. „Veća svest, edukacija i zagovaranje mogli bi dodatno povećati pozitivne rezultate koje smo primetili u ovoj studiji.“
Istraživanje se poklapa sa ranijim nalazima iz ove godine, zasnovanim na manjem uzorku dece u Australiji. U tom istraživanju, uvođenje kikirikija i jaja u ishranu oko šestog meseca života povezano je sa značajnim smanjenjem broja razvijenih alergija.
Iako su smernice iz 2015. godine, zasnovane na ispitivanju LEAP, bile fokusirane na kikiriki, proširene su 2021. godine da obuhvate više IgE-posredovanih alergija. Promene nisu odmah univerzalno usvojene, pa je ohrabrujuće videti efekte u ovoj relativno ranoj fazi.
Ipak, biće potrebna analiza većeg broja dece tokom dužeg vremenskog perioda kako bi se potvrdila povezanost između ranog izlaganja i manjeg broja alergija, kao i da se dobiju dodatni podaci o efikasnim strategijama prevencije. „Buduće studije mogle bi istražiti specifične prakse hranjenja koje nam pomažu da bolje razumemo vreme, učestalost i dozu hrane koja optimizuje zaštitu od alergija na hranu,“ zaključuje Hill.
