Skoro 90% plaže u zalivu Hanauma moglo bi biti potopljeno do 2030

Skoro 90% plaže u zalivu Hanauma moglo bi biti potopljeno do 2030

Petogodišnja studija o uticaju porasta nivoa mora na rezervat prirode Hanauma Bai (HBNP) predviđa da će 88% upotrebljive plaže u rezervatu biti pod vodom do 2030.

Studija koju su sproveli istraživači sa Univerziteta Havaiʻi na Institutu za biologiju mora Manoa Havaiʻi (HIMB), studija je procenila biološke, fizičke i društvene kapacitete ove netaknute prirodne destinacije; uzimajući u obzir uticaj posetilaca da pomognu u planiranju održivog turizma. Na Havajima, tople temperature okeana i visoka vidljivost vode privlače više od 85% turista na aktivnosti rekreacije na okeanu, sa sličnim procentom ulazaka u zaliv Hanauma (oko 85%) od strane posetilaca koji nisu lokalni.

Studija, koja je obuhvatila devetomesečno pandemijsko zatvaranje HBNP-a 2020. godine, uključuje predviđanja o tome kako bi porast nivoa mora mogao uticati na ovu netaknutu prirodnu destinaciju. Modeli pokazuju kombinaciju najnižeg predviđenog porasta nivoa mora (0,5 stopa) i najveće plime će rezultirati potopljenjem 88% upotrebljive plaže HBNP-a do 2030. „Korisna plaža“ je definisana kao peščano područje.

„Predviđanja u kojoj meri će nivo mora uticati na korisnu površinu u zalivu Hanauma su otvorila oči“, rekao je Kuulei Rodžers, istraživač u HIMB-u. „To će pomoći menadžmentu u pripremi i razvoju preporuka, drugih alternativa i rešenja.“

Modele porasta nivoa mora koje su koristile Rodžers i njen tim razvila je Laboratorija za povećanje nivoa mora Škole za nauku o okeanu i Zemlji i tehnologiju i sistem za posmatranje okeana Pacifičkih ostrva.

Drugi nalazi u studiji uključuju fluktuacije u obilju i raznovrsnosti ribe, povećanje bistrine vode tokom zatvaranja i povećanu upotrebu HBNP od strane lokalnog stanovništva.

Istraživači su sproveli neinvazivni stereo video nadzor, tehniku sa dve kamere koja se koristi za kreiranje 3D slike bez povrede ribe, kako bi odredili rastojanje za početak leta ribe i minimalnu udaljenost prilaza za različite vrste. U suštini, koliko ljudi mogu da se približe određenim ribama pre nego što otplivaju.

Većina riba je bila pristupačnija i pobegla je kasnije tokom zatvaranja. Čini se da nekoliko vrsta kao što je pualu, kirurg-riba, ne doživljavaju posetioce kao pretnju. Verovatno zbog njihove veće veličine. Ovo je bilo kontradiktorno lovcima i leptirima, za koje je među ostalim vrstama utvrđeno da su manje pristupačne nakon ponovnog otvaranja.

Tokom zatvaranja pandemije primećeno je i povećanje broja riba i biomase. Kada su istraživači ispitali kompozicione promene riblje zajednice, primetili su odgovarajuće smanjenje količine i raznolikosti ribe nakon ponovnog otvaranja HBNP-a u decembru 2020. Najpoznatije „ključaonica“, najpopularnija lokacija za ronjenje u plitkom grebenu, zabeležila je značajno povećanje ribljih zajednica prilikom zatvaranja.

Istraživanja su sprovedena nakon ponovnog otvaranja HBNP-a u decembru 2020. U to vreme su postojala karantinska ograničenja po povratku u Japan, što je rezultiralo padom posetilaca iz Japana sa 25% u 2005. na manje od 1% u 2022. godini.

Još jedan pomak u demografiji je povećanje stanovnika Havaja sa 3% u 2001. na 13% u 2022. Menadžment je odigrao ključnu ulogu u ovoj promeni dozvoljavajući rani ulazak za stanovnike Havaja bez rezervacija i kontinuirano oslobađanje od takse.

Očuvanje priobalnog ekosistema Havaja je imperativ za ekonomski nastavak turističke industrije. Tokom 1980-ih, upotreba posetilaca HBNP-a dostigla je vrhunac od 4 miliona posetilaca godišnje. U 2023. predviđa se da će upotreba posetilaca biti smanjena na približno 500.000 godišnje. Faktori koji doprinose uključuju: zatvaranje HBNP-a dva dana u nedelji, sistem rezervacija, povećane naknade i efikasne strategije upravljanja.

Tokom zatvaranja pandemije, bistrina vode je bila 56% čistija u odnosu na pre zatvaranja. Nakon ponovnog otvaranja HBNP-a sa kapacitetom od 25% posetilaca, bistrina vode je smanjena za 30%.

Drugi faktori, kao što je visina talasa, doprineli su smanjenju bistrine vode zajedno sa brojem posetilaca. Ipak, posetioci su bili najuticajniji faktor.

Istraživanje koje je doprinelo ovom radu objavljeno je u Nature Communications, Biological Conservation and Tourism Recreation Research.