Reke sadrže skrivene ponore i izvore mikroplastike

Reke sadrže skrivene ponore i izvore mikroplastike

Značajne količine mikroplastičnih čestica su zarobljene u sedimentima rečnog korita ili se prenose kroz vazduh duž glavnih rečnih sistema, pokazala je nova studija.

Istraživanje, sprovedeno duž reke Gang u Južnoj Aziji, otkrilo je u proseku oko 41 mikroplastične čestice po kvadratnom metru dnevno taložene iz atmosfere. .

Pored toga, analiza naučnika pronašla je u proseku 57 čestica po kilogramu u sedimentu iz korita reke, kao i jednu česticu na svakih 20 litara vode.

Istraživanje, objavljeno u Science of the Total Environment, predstavlja prvu kombinovanu analizu mikroplastike u vodi, sedimentu i vazduhu oko velikog rečnog sistema.

Sproveden je korišćenjem uzoraka koje je prikupio međunarodni tim naučnika u okviru projekta „More do Izvora: ekspedicija na Gang“ Nacionalnog geografskog društva.

Vodeći autor dr Imogen Napper, istraživač na Univerzitetu u Plimouth-u i National Geographic Ekplorer-u, rekla je: „Već neko vreme znamo da su reke ključni putevi za prenos mikroplastike u morsko okruženje. Međutim, uvek je postojala neizvesnost o golemim količinama koje se transportuju i da li one predstavljaju dugoročne ponore. Ova studija na neki način ide ka razotkrivanju te misterije i otkriva prave razmere zagađenja mikroplastikom koju naši rečni sistemi mogu da predstavljaju.“

U istraživanju su učestvovali naučnici sa: Univerziteta Plimut (UK); Institut za divlje životinje Indije (Indija); Univerzitet u Daki, VildTeam i Fondacija Isabella (Bangladeš); National Geographic Societi, Univerzitet Džordžije (SAD); ZSL (Zoološko društvo Londona), Univerzitet Ekseter (UK); i Univerzitet u Nantu (Francuska).

Mnogi od istih naučnika bili su uključeni u prethodnu studiju, objavljenu u januaru 2021. godine, koja je sugerisala da bi reka Gang i njene pritoke mogle biti odgovorne za do 3 milijarde mikroplastičnih čestica koje ulaze u Bengalski zaliv svakog dana.

Pored isticanja ukupne količine čestica, za novu studiju naučnici su otkrili da su vlakna najčešći tip, koji predstavlja do 99% mikroplastike otkrivene u nekim od analiziranih uzoraka.

U okviru toga, rajon (sintetički izmenjena celuloza) je bio dominantan polimer – koji predstavlja do 82% vlakana pronađenih u nekim uzorcima – ispred akrila i poliestera, a plava je bila najčešća boja.

Uzorci sedimenta često su sadržavali gušće mikroplastične čestice od onih pronađenih u vodi i vazduhu, a veća gustina naseljenosti bila je u korelaciji sa povećanim obiljem mikroplastike za uzorke vazduha i vode.

Pišući u studiji, naučnici kažu da veruju da će odeća verovatno biti istaknuti izvor mikroplastike u ovom konkretnom rečnom sistemu, pod uticajem atmosferskog taloženja, otpadnih voda i direktnih unosa kao što je pranje odeće u Gangu.

Dr Anju Baroth, naučnik i PI sa Instituta za divlje životinje Indije, rekao je: „Ranije studije zasnovane na modeliranju su reke u Aziji prijavile kao jedan od najvećih izvora zagađenja mora mikroplastikom. Ovo istraživanje zasnovano na primarnim terenskim podacima dalo je jasan uvid u nivoe mikroplastike u različitim ekološkim matricama reke Gang i da je nekoliko velikih rečnih sistema u svetu prijavilo relativno višu mikroplastiku od Ganga.“

„Ova studija bi se mogla koristiti za dalje sazrevanje teorije o glavnim ponorima i izvorima mikroplastike u glavnim rečnim sistemima sveta.“

Dr Gavsia Vahidunnessa Chovdhuri, vođa zemlje u Bangladešu, dodala je: „Ovo istraživanje je revolucionarno i moramo da učinimo nalaze razumljivim za ključne aktere. uključujući kreatore politike. Ovo istraživanje pruža platformu za globalne naučnike i razvili smo saradnju istraživačka grupa koja je naporno radila na implementaciji inovativnih rešenja lokalno za Bangladeš.“

Profesorka Heder Koldevej, viši tehnički savetnik ZSL (Zoološko društvo Londona), rekla je: „Naše istraživanje pokazuje da je odeća glavni izvor mikroplastike u vazduhu, vodi i sedimentu ovog ogromnog rečnog sistema, što nam omogućava da radimo sa partnerima i kreatorima politike da traže lokalno odgovarajuća rešenja. O njima mogu da se informišu i podrže briljantni naučnici iz Bangladeša i Indije koji su bili ključni članovi tima uključenog u ovaj rad.“