Psihološka studija nudi mapu puta za promenu stavova o pitanjima i politici životne sredine

Psihološka studija nudi mapu puta za promenu stavova o pitanjima i politici životne sredine

Konzervativci i liberali su možda u suprotnosti u svojim stavovima o pitanjima životne sredine, ali nova psihološka studija pokazuje da uokvirivanje potrebe da se klimatske promene tretiraju kao patriotske i neophodne za očuvanje američkog „načina života“ može povećati veru u klimatske promene i podršku za politike zaštite životne sredine među obe grupe.

„Uokvirivanje akcije klimatskih promena kao načina za zaštitu i očuvanje patriotskih vrednosti i poznatih načina života može poboljšati svest o klimi i motivisati akciju širom američkog političkog spektra“, kaže Ketrin Mejson, doktorant Univerziteta u Njujorku i glavni autor studije. , koji se pojavljuje u Proceedings of the National Academi of Sciences (PNAS).

„Ovaj pristup podstiče ljude da klimatske akcije vide kao način da se proslave i održe negovane kulturne tradicije, umesto da ih se odriču ili zamenjuju.

Nalazi, koji proizilaze iz eksperimenta koji je uključivao 50.000 učesnika iz 60 zemalja, pokazali su da su takve poruke imale slične, iako manje efekte među liberalima u nekim zemljama, uključujući Francusku i Čile, i među konzervativcima u Izraelu i Čileu. Međutim, to se izjalovilo među konzervativcima u drugim nacijama – posebno u Belgiji, Nemačkoj i Rusiji.

Sve u svemu, rezultati su u suprotnosti sa većinom današnjih poruka koje se odnose na životnu sredinu, koje se često usredsređuju na scenarije sudnjeg dana, prepravljajući naš socio-ekonomski sistem ili radikalno menjajući naše navike potrošnje.

„Od ključnog je značaja da se izbegne izazivanje… egzistencijalnih pretnji, u onoj meri u kojoj one mogu da motivišu odbranu sistema i reakciju na inicijative za zaštitu životne sredine“, pišu autori, među kojima su i Džon Jost, profesor na Odseku za psihologiju NIU, i Madalina Vlasceanu, profesorka Docent na NIU u vreme studija, a sada na Univerzitetu Stanford.

U PNAS studiji, učesnici su bili obavešteni da će biti zamoljeni da pročitaju neke informacije, izveste o svojim verovanjima i ponašanju i napišu mali pasus.

Da bi se obezbedilo zajedničko razumevanje klimatskih promena, data im je sledeća definicija: „Klimatske promene su fenomen koji opisuje činjenicu da se prosečna svetska temperatura povećavala u poslednjih 150 godina i da će se verovatno još više povećavati u budućnosti.

Učesnici kojima je dodeljen kontrolni uslov zatim su pročitali književni odlomak iz romana Čarlsa Dikensa iz 1861. godine „Velika očekivanja“, koji nije spominjao klimu.

U uslovima „uokvirivanja“, učesnici su pročitali poruku koja ima za cilj da poveća osećaj povezanosti sa postojećim društvenim sistemom, povezujući „način života“ nacije sa prirodnim i kulturnim tradicijama i saopštavajući da klimatske promene predstavljaju pretnju koja zahteva patriotski, pro- ekološke akcije za „zaštitu i očuvanje” nacionalne baštine „kako treba da bude”. Poruka, koju su pratile fotografije gradova, prirodnih resursa, ljudi i zastava, bila je skrojena tako da uključuje termine specifične za zemlju.

Učesnici u kontroli i postavljanju uslova su zatim zamoljeni da odgovore na pitanja koja se odnose na verovanje u klimatske promene, podršku proekološkim politikama i spremnost da dele klimatske informacije na društvenim medijima.

Među američkim učesnicima, oni koji su pročitali patriotsku/status kuo poruku pokazali su povećano verovanje u klimatske promene, veću podršku politikama za zaštitu životne sredine i veću spremnost da dele klimatske informacije na društvenim medijima u odnosu na kontrolnu grupu. Štaviše, ova poruka je bila podjednako efikasna za konzervativce i liberale.

„Klimatske promene su izazov sa kojim se hitno mora uhvatiti u koštac“, kaže Mejson.

„Naš pristup je testirao načine za prenošenje informacija o klimatskim promenama koje su u skladu sa već postojećim vrednostima i verovanjima ljudi. Najvažnije, ovi rezultati sugerišu da poruke koje se usklađuju sa preferencijama koje održavaju status kvo mogu poboljšati svest o klimi i akciju ne samo među konzervativcima – čiji su stavovi su najviše u skladu sa takvim porukama — ali i među liberalima.“

U radu, istraživači nude detaljnu analizu nalaza iz drugih nacija, ističući sličnosti i razlike u odnosu na američki uzorak i moguće razloge za njih.