Keramička posuda za piće stara 2.200 godina potvrdila je ono što su arheolozi dugo sumnjali: neki drevni Egipćani su se spotaknuli na halucinogene.
Po prvi put, naučnici su otkrili organske ostatke psihodeličnih biljaka unutar drevnog egipatskog artefakta, koji je nekada sadržavao voćni, fermentisani sedativ, zaslađen medom, nijansiran mogućim sladićem i namerno prožet ljudskim tečnostima.
Alkoholni i halucinogeni koktel je verovatno progutan u ime boga Besa, čije je lice prikazano na spoljašnjoj strani posude.
„Ne postoji nijedno istraživanje koje je ikada otkrilo ono što smo pronašli u ovoj studiji“, kaže arheolog Davide Tanasi sa Univerziteta Južne Floride.
Bes je bio egipatsko božanstvo muzike, veselja i rađanja, ponekad poznato kao „davac snova/proročišta“. Naučnici su iskopali više od 380 Bes posuda iz drevne egipatske civilizacije, a ipak je misterija šta su ove posude za piće nekada držale i zašto.
„Već dugo egiptolozi spekulišu za šta su mogle da se koriste šolje sa Besovom glavom i za kakvo piće, poput sveta vode, mleka, vina ili piva“, objašnjava Branko van Open, kustos. grčke i rimske umetnosti u Muzeju umetnosti u Tampi.
„Stručnjaci nisu znali da li su ove šolje korišćene u svakodnevnom životu, u verske svrhe ili u magičnim ritualima.
Pronađena posuda sa tragovima halucinogenih biljaka možda nije reprezentativna za sve Besove posude, ali je svakako prosvetljujuća. Donirana je Muzeju umetnosti u Tampi 1984. godine, a nedavno ju je proučavao tim naučnika iz SAD i Italije.
Vrč sadrži dokaze o tri biljke sa poznatim halucinogenim svojstvima.
Prvi je plavi lokvanj (Nimphaea nouchali) – psihoaktivna biljka iz koje se Bes često prikazuje. Ovaj cvet se nalazi i na nekoliko drugih Besovih posuda.
Druga psihoaktivna biljka se zove sirijska ruta (Peganum harmala). Seme ove biljke, ponekad poznate kao afrička ruta, je sedativ koji ima halucinogena svojstva kada se konzumira u malim količinama, izazivajući vizije nalik snu veoma slične onome što je opisano u drevnim mitovima o Besu.
U jednom takvom mitu, na primer, Bes zaustavlja gnev krvožedne boginje služeći joj piće sa šiljcima. Piće je uljuljka u dubok san.
Treća biljka bila je iz roda Kleome, za koju je takođe utvrđeno da izaziva halucinacije.
Posuda Bes koja se čuva u muzeju u Tampi prvobitno je pronađena u regionu Egipta južno od današnjeg Kaira, a datovana je u drugi vek pre nove ere.
Za to vreme, jedan egipatski grad u blizini bio je domaćin takozvanih ‘Besovih odaja’, u kojima su se izvodili misteriozni rituali.
Nekoliko ljudskih proteina identifikovanih u ostatku sugeriše „namerno dodavanje ljudskih tečnosti u piće pripremljeno za ritualne svrhe, piše tim.
„Ovo uključuje tečnosti poput majčinog mleka, sluzokože (oralne ili vaginalne) i krvi.“
Možda su ovi rituali uključivali ispijanje sedativa. Uključivanje ljudskih tečnosti je možda pomoglo da se personalizuje duhovno iskustvo.
„Egiptolozi veruju da su ljudi posećivali takozvane Besove komore u Sakari kada su želeli da potvrde uspešnu trudnoću jer su trudnoće u drevnom svetu bile pune opasnosti“, objašnjava Van Open.
„Dakle, ova kombinacija sastojaka je možda korišćena u magičnom ritualu koji izaziva viziju iz snova u kontekstu ovog opasnog perioda porođaja.
Istraživači se nadaju da se više Besovih posuda analizira na sličan način. Tek tada ćemo shvatiti koliko su se često halucinogeni kokteli konzumirali u starom Egiptu i zašto.
„Ovom studijom smo pronašli naučni dokaz da egipatski mitovi imaju neku vrstu istine i pomaže nam da rasvetlimo loše shvaćene rituale koji su verovatno sprovedeni u Bes odajama u Sakari, u blizini velikih piramida u Gizi, “, kaže Tanasi.
Studija je objavljena u časopisu Priroda.
