Primena novog leka udvostručuje stope remisije kod pacijenata sa ulceroznim kolitisom

Primena novog leka udvostručuje stope remisije kod pacijenata sa ulceroznim kolitisom

Novi lek, koji su istraživali Amsterdamski univerzitetski medicinski centri zajedno sa kolegama širom sveta, efikasan je kao tretman protiv ulceroznog kolitisa. Sa kliničkim ispitivanjem koje je pokazalo udvostručenje stopa remisije, do 50%, u određenim grupama. Rezultati ovog kliničkog ispitivanja objavljeni su u časopisu New England Journal of Medicine.

Procenjuje se da milioni ljudi širom sveta žive sa ulceroznim kolitisom, stanjem čije prevalencija samo raste. Geert D’Haens, glavni autor i profesor gastroenterologije na Amsterdam UMC, kaže, „još uvek postoji velika nezadovoljena potreba za bezbednim i efikasnim tretmanima za ulcerozni kolitis. Ovaj novi lek zadovoljava ovu potrebu za značajan deo pacijenata“

Ulcerozni kolitis je uobičajena hronična bolest debelog creva. Pacijenti imaju krvavu dijareju, bolove u stomaku, anemiju i umor. Mnogi pacijenti imaju narušen kvalitet života i trenutni tretmani ne mogu uvek da kontrolišu bolest. U tom slučaju, pacijentima je potrebna hirurška intervencija (kolektomija) sa stomom ili kesom-konstrukcijom. Hronična upala debelog creva je takođe povezana sa povećanim rizikom od raka.

Istraživači su identifikovali interleukin-23 kao veoma važan protein u pokretanju i održavanju upale creva, kako kod Kronove bolesti i ulceroznog kolitisa, tako i kod hronične kožne bolesti psorijaze. Ranije je pokazano da je blokiranje interleukina-23 specifičnim terapijskim antitelima veoma efikasno za one sa psorijazom i Kronovom bolešću. Mirikizumab je prvo takvo antitelo koje je testirano na ulcerozni kolitis.

Poslednjih godina, velika grupa istraživača iz celog sveta izvela je dva klinička ispitivanja faze 3 da bi procenila bezbednost i efikasnost mirikizumaba kod 1.281 odraslog pacijenta sa ulceroznim kolitisom sa umerenom do teškom upalom. Poređenja radi, „kontrolna grupa“ uporedivih pacijenata sa ulceroznim kolitisom nije lečena mirikizumabom već placebom.

Pacijenti su primali 300 mg mirikizumaba ili placeba (u odnosu 3:1) putem infuzije svake četiri nedelje tokom ukupno 12 nedelja (LUCENT-1 studija). Ako su pacijenti odgovorili na mirikizumab u ovih 12 nedelja (544 od 1281 pacijenta), nastavili su sa studijom LUCENT-2 gde su primali 200 mg mirikizumaba ili placeba (u odnosu 2:1) injekcijom svake četiri nedelje tokom dodatnih 40 nedelja. .

Pacijenti koji su lečeni mirikizumabom imali su veću verovatnoću da postignu kliničku remisiju i na kraju LUCENT-1 i LUCENT-2 nego kod pacijenata koji su lečeni placebom (LUCENT-1 24,2% naspram 13,3% i LUCENT-2 49,9% naspram 25,1%) . Pacijenti koji su primali mirikizumab takođe su imali veći klinički odgovor, endoskopsku remisiju i manju potrebu za pražnjenjem creva. Zanimljivo je da je tretman mirikizumabom bio veoma siguran. Neželjeni događaji nisu bili češći sa mirikizumabom nego sa placebom.

„Ako kombinujemo ove rezultate zajedno, vidimo da je mirkizumab efikasan lek za one pacijente sa umereno teškim i teškim oblicima ulceroznog kolitisa. Nadamo se da će ove godine biti dostupan kao opcija lečenja u Evropi“, zaključuje D’Haens.