Razumevanje vremenskih prognoza: Zašto često čujemo o „prosečnim“ ili „verovatnim“ vrednostima?

Razumevanje vremenskih prognoza: Zašto često čujemo o „prosečnim“ ili „verovatnim“ vrednostima?

Šta se desilo sa užarenim El Ninjo letom za koje smo se spremali? Zašto je istočna obala Australije natopljena, dok severna i zapadna dobijaju vrućinu?

Za ljubitelje plaže, pogrešna vremenska prognoza je dosadna. Za poljoprivrednike to može biti veoma skupo. A za stanovnike severnog Kvinslenda iznenađene poplavama nakon ciklona Jasper, to može biti razorno. Nije ni čudo što je ovog leta bilo dosta kritika na račun Biroa za meteorologiju i drugih agencija za prognozu.

Kritika je razumljiva. Ali da li je pošteno? Ne. Razlog je taj što se vremenska prognoza inherentno ne bavi izvesnošću već verovatnoćom. Naša atmosfera i okeani se ne ponašaju na jednostavan, lako predvidljiv način. Oni su nelinearni, haotični sistemi. To znači da možemo samo sa relativnom sigurnošću predvideti velike vremenske karakteristike kao što su usponi i padovi ili pojasevi oluja, pa čak i tada samo nekoliko dana unapred.

Recimo da proverite svoju aplikaciju za vremensku prognozu i vidite da vaša lokacija ima 60% šanse za kišu u podne. Šta ovo zapravo znači?

To znači da ako je ova prognoza objavljena 100 puta, trebalo bi da se pokisnete 60 puta i da ostanete suvi 40 puta.

Da bi prognozirali padavine za čitavu narednu sezonu, meteorolozi uglavnom izračunavaju šansu za prekoračenje prosečnih uslova, umesto da sa sigurnošću navode da ćemo imati suvo ili vlažno leto.

Dakle, ako predvidimo 25% šanse za natprosečnu kišu tokom leta u El Ninju, očekivali bismo da svaki četiri puta kada napravimo ovo predviđanje, primetićemo veću kišu od proseka.

Pa kako onda da znamo da li pravimo dobre prognoze? S obzirom da šansa od 60% za kišu može značiti mokro ili suvo, iako sa različitim kvotama, sigurno nećemo moći da procenimo kvalitet prognoze na osnovu jednog događaja. Umesto toga, procenjujemo mnoge prognoze o 60% kiše napravljene u prošlosti da bismo videli da li je došlo do podele od 60 do 40 mokrog i suvog. Ako jeste za ovu i sve druge moguće verovatnoće, prognoze dobro funkcionišu.

Ovo nije ono što bismo želeli. Mnogi od nas smatraju da su verovatnoća predviđanja zbunjujuća. Intuitivno, radije bismo ih pojednostavili u apsolutne iskaze.

Idite na piknik koji ste planirali za sutra. Ako pročitate izjavu „sutra u podne na mestu za piknik biće grmljavine“, bićete uvereni da je najbolje da otkažete događaj. Ali izjava „postoji 60% šanse za grmljavinu sutra u podne na mestu za piknik“ je daleko tačnija. Prvi daje lažnu sigurnost, tako što uveliko pojednostavljuje ono što zaista znamo.

Ne zaboravimo, postoji 40% šanse da bude suvo, što prva izjava potpuno ignoriše. A ako bude suvo, kako će vaši prijatelji reagovati na otkazani piknik? Koliko ste rizika spremni da preuzmete?