Potresi na Marsu otkrivaju da je crvena planeta stalno bombardovana meteorima

Potresi na Marsu otkrivaju da je crvena planeta stalno bombardovana meteorima

Za neke planete, meteoritsko bombardovanje nikada ne prestaje.

Nova analiza podataka prikupljenih seizmometrom na Marsu otkrila je da svemirske stene udaraju o crvenu planetu mnogo češće nego što smo ikada pretpostavljali.

U stvari, čini se da se Mars suočava sa apsolutnim udarom. Na osnovu broja obližnjih potresa povezanih sa udarom koje je otkrio Mars InSight lender tokom svog mandata, tim naučnika je procenio da Mars skoro svakodnevno doživljava udare kamenja veličine košarkaške lopte koja se razbija o njegovu površinu.

„Ova stopa je bila oko pet puta veća od broja procenjenog samo na osnovu orbitalnih snimaka“, kaže planetarni naučnik i jedan od vodećih autor Geraldine Zenhausern iz ETH Ciriha u Švajcarskoj.

„U skladu sa orbitalnim slikama, naši nalazi pokazuju da je seizmologija odličan alat za merenje stopa udara.“

Mars InSight, za četiri godine koje je proveo nadgledajući unutrašnjost Marsa dok nije odustao od duha krajem 2022. godine, revolucionirao je naše razumevanje crvene planete.

Prethodno smo mislili da je Mars verovatno prilično dosadan unutra; InSight je otkrio čitav niz tektonskih i magmatskih aktivnosti koje su nam ranije bile zanemarene, dok je otkrio i unutrašnji sastav planete.

Druga glavna stvar koju je osetljiva laboratorija otkrila bilo je slabo podrhtavanje stena koje udaraju u koru Marsa. Ovo je naučnicima dalo novi alat za procenu stope uticaja na Mars, što zauzvrat može pomoći u kalibraciji našeg razumevanja geološke istorije planete.

Brzina formiranja kratera na površini planete može pomoći da se proceni koliko je stara ta površina. Smatra se da su površine sa više kratera starije; oni sa manje su shodno tome mlađi. Ako znamo brzinu kojom se ti krateri pojavljuju, možemo odrediti koliko je stara data površina.

„Koristeći seizmičke podatke da bismo bolje razumeli koliko često meteoriti udaraju na Mars i kako ovi udari menjaju njegovu površinu, možemo da počnemo da sastavljamo vremensku liniju geološke istorije i evolucije crvene planete“, objašnjava planetarni naučnik i jedan od vodećih autor Natalija Vojcicka iz Imperiala. College London.

„Mogli biste ga zamisliti kao neku vrstu ‘kosmičkog sata’ koji će nam pomoći da datiramo površine Marsa, a možda i, dalje niz liniju, druge planete u Sunčevom sistemu.

Ovde na Zemlji padaju hiljade meteora svake godine, ali se oni uglavnom raspadaju visoko u atmosferi, dok mi stanovnici na niskim površinama ostajemo nesvesni. Mars ima atmosferu, ali je više od 100 puta tanja od Zemljine. To znači da Mars nema istu zaštitu od udara; kamenje može pasti iz svemira prilično neometano.

Pored toga, Mars je veoma blizu asteroidnog pojasa između njegove orbite i orbite Jupitera, tako da ima mnogo stena u blizini koje doprinose visokoj stopi udara.

Prethodne procene stope udara na Mars su se oslanjale na satelitske snimke. Sateliti u orbiti Marsa snimaju stalne fotografije površine, beležeći izgled novih kratera. Ovo je nesavršeno sredstvo za samostalno brojanje uticaja, ali do InSight-a, to je bila najbolja dostupna opcija.

„Dok se novi krateri najbolje mogu videti na ravnom i prašnjavom terenu gde se zaista ističu, ova vrsta terena pokriva manje od polovine površine Marsa“, objašnjava Zenhojzern. „Osetljivi InSight seizmometar je, međutim, mogao da čuje svaki pojedinačni udar u dometu lendera.

Istraživači su kombinovali dva skupa podataka, brojeći nove kratere i prateći ih do InSight detekcija. Ovo im je omogućilo da izračunaju koliko se udara dogodilo u blizini lendera tokom godine i da to ekstrapoliraju na globalnu stopu udara.

Ovo je otkrilo da se na Marsu svake godine dogodi između 280 i 360 udara koji proizvode krater veći od 8 metara (26 stopa), što je stopa od oko jedan dnevno. A krateri prečnika više od 30 metara (98 stopa) pojavljuju se otprilike jednom mesečno.

Ovo nije relevantno samo za razumevanje istorije Marsa, već pruža i dragocene informacije koje će pomoći u pripremi za ljudsko istraživanje crvene planete.

„Ovo je prvi rad te vrste koji je odredio koliko često meteoriti utiču na površinu Marsa na osnovu seizmoloških podataka – što je bio cilj prve misije Mars InSight misije“, kaže seizmolog i geodinamičar Domenico Giardini iz ETH Ciriha. „Takvi podaci utiču na planiranje budućih misija na Mars.“

Istraživanje je objavljeno u časopisu Nature Astronomy.