Potencijalno naseljen svet veličine Zemlje otkriven samo 40 svetlosnih godina od nas

Potencijalno naseljen svet veličine Zemlje otkriven samo 40 svetlosnih godina od nas

Svet koji ima više od prolazne sličnosti sa Zemljom upravo je otkriven kako kruži oko zvezde udaljene samo 40 svetlosnih godina od Sunčevog sistema.

Ova egzoplaneta ima veoma sličan radijus kao i naša matična planeta, što ukazuje na sličnu stenovitu kompoziciju. Zanimljivo, Gliese-12b, kako je nazvana egzoplaneta, nalazi se na udaljenosti od svoje zvezde domaćina koja bi mogla biti useljiva za život kakav poznajemo.

„Po mom mišljenju, ova planeta će nam dati najjasniji odgovor do sada za bilo koju potencijalno nastanjivu planetu o tome da li bi mogla da podrži nastanjive uslove“, kaže za ScienceAlert astrofizičar Šišir Dolakija sa Univerziteta Južnog Kvinslenda u Australiji.

„Njegova zvezda domaćin je neaktivna, izuzetno je blizu i stoga veoma karakteristična.

Ono što još ne znamo je da li Gliese-12b ima atmosferu. To je faktor koji bi mogao da napravi ogromnu razliku u tome da li je svet gostoljubiv za život poput Zemlje ili užarene paklene planete poput Venere.

„Gliese-12b predstavlja jednu od najboljih meta za proučavanje da li planete veličine Zemlje koje kruže oko hladnih zvezda mogu da zadrže svoju atmosferu, što je ključni korak za unapređenje našeg razumevanja mogućnosti stanovanja na planetama širom naše galaksije“, objašnjava Dolakija.

Preko 5.600 planeta izvan Sunčevog sistema, ili egzoplaneta, otkriveno je do danas, ali još nismo pronašli Zemlju 2.0. Većina svetova koje nalazimo su veći.

To ne znači da nismo pronašli one sa sličnim veličinama i masama kao na Zemlji. Pronašli smo dosta, ali pronalaženje egzoplaneta veličine Zemlje koje ispunjavaju uslove za nastanjivanje je malo teže.

Jedan od tih uslova je da egzoplaneta treba da bude unutar određene udaljenosti od zvezde, poznatog kao zona pogodna za stanovanje ili Zlatokosa zona. Ovo je definisano temperaturom koju je zvezda nanela egzoplaneti. Egzoplaneta mora biti dovoljno blizu da bi voda na površini bila tečna, a ne zamrznuta; ali ne tako blizu da bi voda isparila.

U Sunčevom sistemu, Zemlja se nalazi usred zone Zlatokose. Venera je malo preblizu Suncu. Mars je tačno na spoljnim granicama i dokaz da samo sedenje u zoni pogodnoj za stanovanje ne garantuje nastanjive uslove – ali je polazna tačka za identifikaciju svetova koje bi trebalo da pažljivije ispitamo u potrazi za drugim znacima nastanjivosti.

Ovo je ono što imamo sa Gliese-12b. To je pronađeno u podacima TESS teleskopa za lov na egzoplanete, a Dholakia, njegova vodeći autorka Larisa Palethorpe sa Univerziteta u Edinburgu i Univerzitetskog koledža u Londonu, i njihov tim su pratili niz različitih teleskopa kako bi potvrdili da TESS detektuje bio zakonit.

Otkrili su da egzoplaneta ima poluprečnik skoro potpuno isti kao Zemljin i da kruži oko svoje zvezde domaćina svakih 12,76 dana. Ovde u Sunčevom sistemu, to bi bilo previše blizu za udobnost – ali zvezda Glize-12 je crveni patuljak, mnogo hladniji i tamniji od Sunca; zračenje koje prima egzoplaneta je oko 1,6 puta veće od zračenja koje Zemlja dobija od Sunca.

Procenjena temperatura površine egzoplanete je 42 °C (107 °F). Za poređenje, Zemlja ima prosečnu površinsku temperaturu od 15 °C (59 °F).

Bez obzira da li egzoplaneta ima atmosferu ili ne, može igrati ogromnu ulogu u tome kakvi su površinski uslovi.

„Mi navodimo „ravnotežnu temperaturu“ planete, što je temperatura koja bi planeta bila da nema atmosferu“, kaže Dolakija.

„Veliki deo naučne vrednosti ove planete je da razume kakvu bi atmosferu mogla da ima. Pošto Glize-12b ulazi između količine svetlosti koju Zemlja i Venera dobijaju od Sunca, biće dragoceno za premošćavanje jaza između ovih dve planete u našem Sunčevom sistemu.“

Gliese-12b dobija oko 85 procenata zračenja koje prima Venera – ali Venera je prekrivena gustom atmosferom koja stvara efekat staklene bašte, što rezultira prosečnom temperaturom površine od 464 °C.

„Smatra se da su prve atmosfere Zemlje i Venere bile uklonjene, a zatim nadopunjene vulkanskim gasovima i bombardovanjem zaostalog materijala u Sunčevom sistemu“, kaže Palethorpe.

„Zemlja je pogodna za stanovanje, ali Venera nije zbog potpunog gubitka vode. Pošto je Gliese-12b po temperaturi između Zemlje i Venere, njena atmosfera bi mogla da nas nauči mnogo o putevima nastanjivanja koje planete prolaze dok se razvijaju.“

Zbog svoje blizine Zemlji, radijusa, položaja na ivici nastanjive zone zvezde domaćina i niske aktivnosti baklji te zvezde, Gliese-12b predstavlja možda najboljeg kandidata do sada za proučavanje nastanka i evolucije nastanjivosti.

Istraživači se nadaju da će moći da regrutuju JVST za bliži pregled, da vide da li ima atmosferu i od čega je ta atmosfera napravljena.