Ponovljena upotreba ketamina fundamentalno menja dopaminski sistem mozga kod miševa

Ponovljena upotreba ketamina fundamentalno menja dopaminski sistem mozga kod miševa

Ketamin je dobro poznat po tome što je opasan rekreativni lek, ali kada se njime pravilno upravlja, može pomoći u lečenju raznih zdravstvenih problema. Međutim, nova studija postavlja pitanje koliko pažljivo treba ciljati na tretmane ketaminom.

Istraživači sa Univerziteta Kolumbija sproveli su seriju testova na miševima, otkrivši da ponovljena upotreba ketamina u periodu od 10 dana izaziva fundamentalne promene u načinu na koji mozak upravlja dopaminom, neurotransmiterom koji signalizira zadovoljstvo i zadovoljstvo.

U nekim delovima mozga, tim je video smanjenje dopaminskih neurona u mozgu miševa; u drugim regionima, došlo je do povećanja ovih neurona. Ako želimo da nastavimo da koristimo ketamin kao tretman, ove efekte treba bolje razumeti.

„Umesto kupanja celog mozga u ketaminu, kao što većina terapija sada radi, naši podaci mapiranja celog mozga pokazuju da bi bezbedniji pristup bio da se njime ciljaju određeni delovi mozga, kako bi se minimizirali neželjeni efekti na druge dopaminske regione mozak“, kaže neurobiolog Raju Tomer sa Univerziteta Kolumbija.

Rezultati na ovom nivou detalja i tokom ovog vremenskog perioda ranije nisu prikupljeni, tako da je još uvek rano da se kaže šta ketamin čini ili ne čini našem mozgu – i naravno, ovo su eksperimenti na miševima, a ne ljudi.

Međutim, istraživači su primetili smanjenje dopaminskih neurona u delu srednjeg mozga odgovornom za regulaciju raspoloženja. To je možda razlog zašto dugotrajna upotreba ketamina može dovesti do simptoma koji se vide kod šizofrenije – poremećaja raspoloženja.

Sa druge strane, došlo je do povećanja dopaminskih neurona koji se nalaze u regionu hipotalamusa, gde se upravlja osnovnim funkcijama tela. Možda se zato čini da ketamin pomaže kod poremećaja u ishrani, sugerišu istraživači.

„Restrukturiranje dopaminskog sistema mozga koje vidimo nakon ponovljene upotrebe ketamina može biti povezano sa promenama kognitivnog ponašanja tokom vremena“, kaže neurobiolog Malika Datta sa Univerziteta Kolumbija.

Dok istraživači nastavljaju da biraju nalaze i njihove potencijalne posledice za to kako koristimo ketamin, to je definitivna pobeda za tehniku mapiranja mozga koja se ovde koristi, koja je zapravo kombinovala različite pristupe slikanju i obeležavanju neurona.

Ovo je prvi put da je neko mogao da vidi efekte ketamina na ceo mozak na nivou pojedinačne ćelije – iako treba napomenuti da su ovde analizirani samo neuroni dopamina, tako da imamo samo jedan deo slike o tome šta se dešava.

„Studija postavlja novu tehnološku granicu u tome kako da se sprovode studije u visokoj rezoluciji celog mozga“, kaže neurobiolog Janan Čen sa Univerziteta Kolumbija.