Rak dojke narušava imuni sistem na daljinu, favorizujući sopstveni rast

Rak dojke narušava imuni sistem na daljinu, favorizujući sopstveni rast

Istraživači sa Medicinskog fakulteta Bejlor i saradničke institucije identifikovali su strategiju koju kancerogeni tumori koriste za daljinsko ometanje razvoja imunološkog odgovora koji bi mogao zaustaviti njihov rast.

Objavljeno u časopisu Cell Stem Cell, studija pokazuje na životinjskim modelima da tumori raka dojke šalju molekularne signale koštanoj srži, mestu rođenja imunih ćelija. Signali menjaju prirodno okruženje koštane srži na takav način da potiskuju odgovor na borbu protiv tumora. Zanimljivo je da ove promene traju dugo nakon uklanjanja tumora.

Istraživači su takođe identifikovali načine da se ubrza obnavljanje normalnih stanja u koštanoj srži nakon uklanjanja tumora, ubrzavajući oporavak imunog sistema. Nalazi zahtevaju dalja istraživanja koja bi potencijalno mogla dovesti do poboljšanja lečenja pacijenata.

„Istraživanja su pokazala da rak dojke može imati značajan uticaj na telo čak i pre nego što metastazira ili se proširi na druge organe. Na primer, tumori mogu daljinski da poremete ekosistem unutar koštane srži, što dovodi do imunološkog odgovora koji ne napada tumor. ali umesto toga favorizuje njegov rast“, rekao je odgovarajući autor dr Ksiang H.-F. Zhang, Villiam T. Butler, MD, predsedavajući za istaknuti fakultet i privremeni direktor Lester i Sue Smith centra za dojke u Bejloru. „Da bismo razumeli kako se to dešava, okarakterisali smo organizaciju koštane srži u životinjskim modelima raka dojke pre nego što je tumor metastazirao.“

Tim je otkrio da čak i mali tumori mogu duboko uticati na telo jer izazivaju višestruke promene u koštanoj srži.

„Tumori raka dojke promovišu prekomernu proizvodnju ćelija koštane srži zvanih osteoprogenitorne ćelije, koje će kasnije doprineti formiranju nove kosti“, rekao je prvi autor dr Ksiaokin Hao, postdoktorski saradnik u laboratoriji Zhang.

Pored toga, druge ćelije, progenitori ćelija koje stvaraju imune ćelije, takođe rastu u broju. Važno je da ovi progenitori takođe menjaju svoju tipičnu lokaciju unutar koštane srži, premeštajući se u blizinu osteoprogenitornih ćelija i uspostavljajući novu komunikaciju ćelija-ćeliju sa ovim ćelijama, posebno sa podskupom koji se zove granulocit-monocitni progenitori (GMP).

„Mislimo da je ova komunikacija osteoprogenitor-GMP ključna, jer GMP dovode do neutrofila i monocita, imunih ćelija za koje se odavno zna da se akumuliraju u nekim tumorima raka dojke kod pacijenata i kod modela miša raka dojke i pomažu u promovisanju rasta tumora potiskivanjem antitumorski imuni odgovor“, rekao je Hao.

Istraživači su bili iznenađeni kada su otkrili da se nakon uklanjanja tumora, koji su smatrali izvorom problema, poremećaj koštane srži nije oporavio odmah.

„Ovo smo primetili na životinjskim modelima“, rekao je Hao. „Kod nekih pacijenata smo videli da čak i više od 40 nedelja nakon uklanjanja tumora, povećan broj neutrofila ostaje u njihovoj krvi, što je klinički relevantno.

U nekim slučajevima, nakon uklanjanja tumora sledi imunoterapija, koja se za uspeh oslanja na netaknut imuni sistem. „Naši nalazi sugerišu da je bar kod nekih pacijenata imuni sistem i dalje kompromitovan nakon uklanjanja tumora, što verovatno smanjuje korisne efekte imunoterapije“, rekao je Zhang.

Pored toga, nalazi imaju implikacije na metastaze. Metastaze se mogu pojaviti godinama ili čak decenijama nakon što je tumor hirurški uklonjen i zasejan rezidualnim ćelijama raka koje su ostale nakon operacije. „Imunosupresivni efekat koji se zadržava nakon operacije može stvoriti okruženje povoljno za proliferaciju i metastaziranje rezidualnih ćelija raka“, rekao je Hao.

Istraživači su takođe identifikovali protein MMP-13 kao esencijalni posrednik u preslušavanju između osteoprogenitornih ćelija i GMP. „Pokazali smo da ako eliminišemo ili inhibiramo MMP-13, možemo ubrzati oporavak imunog sistema i vratiti efikasnost imunoterapije“, rekao je Hao.

„Naši nalazi sugerišu novi modalitet lečenja koji se veoma razlikuje od trenutnih strategija. Ne cilja na ćelije raka, ne cilja na imune T ćelije koje napadaju ćelije raka, već na ceo organizam. Pokušava da ukloni neku vrstu senke. baci na ceo imuni sistem“, rekao je Zhang. „Ovo je samo početak serije studija o tome kako tumori menjaju celo telo. Naši nalazi podržavaju nastavak istraživanja na ovom putu i ​​nadamo se da će to dovesti do identifikacije poboljšanih tretmana za pacijente sa rakom.“