Psi i ljudi slično obrađuju položaje tela u svom mozgu

Psi i ljudi slično obrađuju položaje tela u svom mozgu

Studija istraživača sa Univerziteta u Beču i Univerziteta za veterinu u Beču pokazuje da informacije iz položaja tela igraju sličnu važnu ulogu za pse kao i za ljude. Rezultati nude nove uvide u to kako psi i ljudi percipiraju jedni druge i svoju okolinu. Oni potvrđuju da temporalni režanj igra centralnu ulogu u društvenoj komunikaciji i percepciji. Studija je trenutno objavljena u časopisu Communications Biology.

Ljudi i primati imaju regione mozga u temporalnom režnju koji su specijalizovani za opažanje lica i tela. Psi takođe poseduju temporalni režanj koji je evoluirao nezavisno od mozga primata. Poslednjih godina, istraživanje ponašanja pokazalo je da su psi, kao i ljudi, stručnjaci u opažanju izraza lica i telesnih gestova kao što su signali rukama. „Sadržaj naše studije bio je da li se ova ekspertiza o ponašanju odražava i na mozak psa. Samo nekoliko istraživačkih grupa može da sprovede uporedne studije magnetne rezonance sa psima“, objašnjava prva autorka Magdalena Boh.

Istraživačka grupa koju predvode Magdalena Boh, Klaus Lam i Ludvig Huber jedna je od trenutno samo četiri u svetu koja sprovode studije magnetne rezonance (MRI) sa psima kućnim ljubimcima. Razvili su protokole za obuku kako bi pse postepeno navikavali na MRI okruženje. Psi nisu pod sedativima i mogu napustiti MRI u bilo kom trenutku.

Studija sa 40 ljudskih učesnika i 15 pasa kućnih ljubimaca sada je pružila prve dokaze da psi, kao i ljudi, imaju region mozga u temporalnom režnju koji je specijalizovan za vizuelnu percepciju položaja tela. Pored toga, drugi regioni u mozgu psa su podjednako uključeni u opažanje lica i tela. Za razliku od ljudi, međutim, ovo nije uticalo samo na vizuelne regione mozga. Kada psi gledaju u lica i tela, takođe postoje razlike u aktivaciji u oblastima odgovornim za obradu mirisa.

Kod ljudi, autori su dodatno identifikovali već poznate regione specijalizovane isključivo za percepciju lica. „Mi ljudi se često fokusiramo na lice kada komuniciramo sa drugima. Naši rezultati sugerišu da su lica takođe važan izvor informacija za pse. Međutim, čini se da položaji tela i holistička percepcija igraju superiornu ulogu“, objašnjava Magdalena Boh.

Specijalizovani regioni mozga bili su podjednako aktivni kod pasa kada su gledali slike konspecifika ili ljudi. Ovo naglašava blisku vezu između pasa i ljudi, kaže Ludvig Huber. „Psi i ljudi možda nisu blisko povezani, ali su bili bliski saputnici hiljadama godina. Stoga nam poređenje pasa i ljudi takođe daje novi uvid u takozvanu konvergentnu evoluciju društvene percepcije i procesa obrade informacija“, Klaus Lam zaključuje.