Pileći fosili bi jednog dana mogli da otkriju šokantan stepen apetita čovečanstva

Pileći fosili bi jednog dana mogli da otkriju šokantan stepen apetita čovečanstva

Kada vanzemaljci ili naše udaljeno potomstvo probiju slojeve sedimenta za 500 000 godina od sada da bi dekodirali prošlost Zemlje, naći će neobične dokaze nagle promene koja je promenila život pola miliona godina ranije: pileće kosti.

To je zaključak naučnika čija se otkrića nude kao dokaz da su brza ekspanzija ljudskih apetita i aktivnosti tako radikalno izmenila prirodne sisteme da su Zemlju nagnali u novu geološku epohu zvanu antropocen, ili „era ljudi“.

Biće i drugih znakova u blatu i stenama o rupturu planetarnih razmera sredinom 20. veka: nagli porast CO 2 , metana i drugih gasova staklene bašte; radioaktivni detritus iz testova nuklearne bombe; sveprisutna mikroplastika; i širenje invazivnih vrsta.

Ali pileće kosti mogu biti među otkrićima koji najviše otkrivaju i ispričati priču na više načina.

Za početak, oni su ljudski izum.

„Savremeno pileće meso je neprepoznatljivo u poređenju sa svojim precima ili divljim pandanima“, rekla je Caris Benett, geolog i vodeći autor studije iz 2017. u Roial Societi Open Science izlažući dokaze za životinju kao „markernu vrstu“ antropocena. .

„Veličina tela, oblik skeleta, hemija kostiju i genetika su različiti.“

Samo njihovo postojanje, drugim rečima, dokaz je sposobnosti čovečanstva da hakuje prirodu i interveniše u prirodnim procesima.

Poreklo modernih pilića brojlera je u džungli jugoistočne Azije, gde je njen predak, crvena džunglasta ptica (Gallus gallus), prvi put pripitomljena pre nekih 8.000 godina.

Ova vrsta je dugo bila cenjena zbog svog mesa i jaja, ali njeno projektovano razmnožavanje u okruglo, kratkovečno stvorenje koje se nalazi u supermarketima širom sveta počelo je tek posle Drugog svetskog rata.

„Obično su potrebni milioni godina da dođe do evolucije, ali ovde su bile potrebne samo decenije da se proizvede novi oblik životinje“, rekao je za AFP Jan Zalasievicz, profesor paleobiologije na Univerzitetu u Lesteru.

Prošle godine je zvanična radna grupa za antropocen kojom je predsedavao više od decenije utvrdila da je epoha holocena – koja je počela pre 11.700 godina kada se završilo poslednje ledeno doba – ustupila mesto antropocenu sredinom 20. veka.

U utorak je odredilo jezero Kraford blizu Toronta u Kanadi kao mesto na Zemlji koje najbolje ilustruje tu promenu.

Još jedan dokaz je sveprisutnost pilića brojlera: praktično bilo gde na Zemlji ima ljudi, biće i obilni ostaci omiljenog izvora životinjskih proteina naše vrste.

Danas postoji oko 33 milijarde ptica koje ne lete širom sveta u bilo kom trenutku, prema Organizaciji UN za hranu i poljoprivredu (FAO).

Biomasa domaćih pilića je više od tri puta veća od svih vrsta divljih ptica zajedno.

Najmanje 25 miliona se odstreli svakog dana, bilo za pileću tikku u Pendžabu, jakitori u Japanu, poulet jasu u Senegalu ili McDonald’s nuggets svuda.

I dok mnoga društva izbegavaju da jedu govedinu ili svinjetinu, koliko kultura u svetu nema piletinu na meniju?

„Kokoške su simbol toga kako se naša biosfera promenila i sada njome dominiraju ljudska potrošnja i korišćenje resursa“, rekao je Benet, nekadašnji istraživač na Univerzitetu u Lesteru, a sada službenik u organizaciji People for the Ethical Treatment of Animals (PETA) u Britaniju.

„Ogroman broj karakterističnih pilećih kostiju odbačenih širom sveta ostaviće jasan signal u budućem geološkom zapisu“, rekla je ona.