Panorama galaksije Andromeda otkriva stotine miliona zvezda

Panorama galaksije Andromeda otkriva stotine miliona zvezda

U godinama nakon lansiranja NASA-inog svemirskog teleskopa Habl, astronomi su izbrojali preko 1 bilion galaksija u svemiru. Ali samo jedna galaksija se ističe kao najvažnije obližnje zvezdano ostrvo našeg Mlečnog puta — veličanstvena galaksija Andromeda (Mesije 31). Može se videti golim okom u veoma vedroj jesenjoj noći kao bledi objekat u obliku cigare, otprilike prividnog ugaonog prečnika našeg meseca.

Pre jednog veka, Edvin Habl je prvi put ustanovio da je ova takozvana „spiralna maglina“ zapravo veoma daleko izvan naše galaksije Mlečni put — na udaljenosti od približno 2,5 miliona svetlosnih godina, ili otprilike 25 prečnika Mlečnog puta. Pre toga, astronomi su dugo mislili da Mlečni put obuhvata ceo univerzum. Preko noći je Hablovo otkriće okrenulo kosmologiju naglavačke otkrivajući beskrajno veći univerzum.

Sada, vek kasnije, svemirski teleskop nazvan po Hablu izvršio je najsveobuhvatnije istraživanje ovog primamljivog carstva zvezda. Teleskop Habl daje nove tragove evolucionoj istoriji Andromede i izgleda značajno drugačije od istorije Mlečnog puta.

Bez Andromede kao zamene za spiralne galaksije u univerzumu uopšte, astronomi bi znali mnogo manje o strukturi i evoluciji našeg Mlečnog puta. To je zato što smo ugrađeni u Mlečni put. Ovo je kao da pokušavate da razumete izgled Njujorka stojeći usred Central parka.

„Sa Hablom možemo da uđemo u ogromne detalje o tome šta se dešava na holističkom nivou na celom disku galaksije. To ne možete da uradite ni sa jednom drugom velikom galaksijom“, rekao je glavni istraživač Ben Vilijams sa Univerziteta u Vašingtonu.

Hablove oštre mogućnosti snimanja mogu da razreše više od 200 miliona zvezda u galaksiji Andromeda, detektujući samo zvezde svetlije od našeg Sunca. Izgledaju kao zrnca peska preko plaže. Ali to je samo vrh ledenog brega. Ukupna populacija Andromede se procenjuje na 1 trilion zvezda, pri čemu mnoge manje masivne zvezde padaju ispod Hablove granice osetljivosti.

Fotografisanje Andromede bio je herkulovski zadatak jer je galaksija mnogo veća meta na nebu od galaksija koje Habl rutinski posmatra, a koje su često udaljene milijardama svetlosnih godina. Potpuni mozaik izveden je u okviru dva programa Hubble. Ukupno je bilo potrebno preko 1.000 Hubble orbita, u rasponu od više od jedne decenije.

Ova panorama je počela sa programom Panhromatskog Habla Andromeda Treasuri (PHAT) pre otprilike deceniju. Slike su dobijene na talasnim dužinama skoro ultraljubičastim, vidljivim i skoro infracrvenim korišćenjem napredne kamere za istraživanja i kamere širokog polja 3 na Hablu za fotografisanje severne polovine Andromede.

Ovaj program je pratio Panhromatski Hubble Andromeda Southern Treasuri (PHAST)—nedavno objavljen u The Astrophisical Journal i predvođen Zhuo Chenom sa Univerziteta u Vašingtonu—koji je dodao slike približno 100 miliona zvezda u južnoj polovini Andromede. Ovaj region je strukturno jedinstven i osetljiviji na istoriju spajanja galaksije od severnog diska koji je mapiran PHAT istraživanjem.

Kombinovani programi zajedno pokrivaju ceo Andromedin disk, koji se vidi skoro na ivici — nagnut za 77 stepeni u odnosu na Zemljinu sliku. Galaksija je toliko velika da je mozaik sastavljen iz približno 600 odvojenih vidnih polja. Slika mozaika se sastoji od najmanje 2,5 milijardi piksela.

Komplementarni Habl programi istraživanja pružaju informacije o starosti, obilju teških elemenata i zvezdanim masama unutar Andromede. Ovo će omogućiti astronomima da naprave razliku između konkurentskih scenarija u kojima se Andromeda spojila sa jednom ili više galaksija. Hablova detaljna merenja ograničavaju modele Andromedine istorije spajanja i evolucije diska.

Otkrijte najnovije u nauci, tehnologiji i prostoru sa preko 100.000 pretplatnika koji se oslanjaju na Phis.org za dnevne uvide.
Prijavite se za naš besplatni bilten i dobijajte novosti o otkrićima,
inovacije i istraživanja koja su važna – dnevno ili nedeljno.

Iako su Mlečni put i Andromeda formirani verovatno u isto vreme pre mnogo milijardi godina, opservacijski dokazi pokazuju da imaju veoma različite evolucione istorije, uprkos tome što su odrastali u istom kosmološkom okruženju. Čini se da je Andromeda mnogo naseljenija mlađim zvezdama i neobičnim karakteristikama poput koherentnih tokova zvezda, kažu istraživači. Ovo implicira da ima aktivniju nedavnu istoriju formiranja zvezda i interakcije od Mlečnog puta.

„Andromeda je železnička olupina. Izgleda kao da je prošla kroz neku vrstu događaja zbog kojih je formirala mnogo zvezda, a zatim se jednostavno ugasila“, rekao je Danijel Vajz sa Kalifornijskog univerziteta u Berkliju. „Ovo je verovatno bilo zbog sudara sa drugom galaksijom u susedstvu.“

Mogući krivac je kompaktna satelitska galaksija Messier 32, koja podseća na ogoljeno jezgro nekada spiralne galaksije koja je možda bila u interakciji sa Andromedom u prošlosti. Kompjuterske simulacije sugerišu da kada bliski susret sa drugom galaksijom potroši sav raspoloživi međuzvezdani gas, formiranje zvezda jenjava.

„Andromeda izgleda kao prelazni tip galaksije koja se nalazi između spirale koja stvara zvezde i neke vrste eliptične galaksije u kojoj dominiraju stare crvene zvezde“, rekao je Vajz. „Možemo reći da ima ovo veliko centralno ispupčenje starijih zvezda i disk za formiranje zvezda koji nije tako aktivan kao što biste očekivali s obzirom na masu galaksije.

„Ovaj detaljan pogled na rešene zvezde će nam pomoći da sastavimo prošlu istoriju spajanja i interakcije galaksije“, dodao je Vilijams.

Hablovo novo otkriće će podržati buduća posmatranja NASA-inog svemirskog teleskopa Džejms Veb i predstojećeg rimskog svemirskog teleskopa Nensi Grejs. U suštini širokougaona verzija Habla (sa ogledalom iste veličine), Roman će snimiti ekvivalent od najmanje 100 Hubble slika visoke rezolucije u jednoj ekspoziciji. Ova zapažanja će dopuniti i proširiti Hubbleov ogroman skup podataka.