Pingvin zaspi više od 10.000 puta svaki dan

Pingvin zaspi više od 10.000 puta svaki dan

Kod ljudi, klimanje na nekoliko sekundi je jasan znak nedovoljnog sna – i može biti opasno u nekim situacijama, kao što je vožnja automobila.

Ali nova studija objavljena u četvrtak otkriva da pingvini sa bradom dremaju hiljade puta dnevno, akumulirajući svoju dnevnu potrebu za spavanjem od više od 11 sati u kratkim rafalima u proseku od samo četiri sekunde.

Ptice koje ne lete možda su razvile ovu osobinu zbog svoje potrebe da ostanu stalno budne, prema autorima rada u časopisu Nauka.

Istraživači su tvrdili da nalazi pokazuju, suprotno prethodnim pretpostavkama, da se prednosti sna mogu postepeno povećavati, barem kod nekih vrsta.

Pingvini s bradom (Pigoscelis antarcticus), nazvani po tankoj crnoj traci perja koja se proteže od uha do uha, možda su najzastupljenija vrsta pingvina.

Njihova trenutna populacija se procenjuje na skoro osam miliona gnezdećih parova koji se nalaze uglavnom na Antarktičkom poluostrvu i ostrvima u južnom Atlantskom okeanu.

Kada se gnezde, pingvini samohrani roditelji moraju da paze na svoja jaja, čuvajući ih od ptica grabljivica zvanih pomornici dok su njihovi partneri odsutni na nekoliko dana traženja hrane.

Takođe moraju da brane svoja gnezda od drugih pingvina koji bi mogli da pokušaju da ukradu materijal za gnezdo. Kada se partner pingvin konačno vrati, par menja uloge.

​Tim koji je predvodio Paul-Antoine Libourel iz Lionskog istraživačkog centra za neuronauku implantirao je elektrode na 14 ptica u koloniji na ostrvu King George u decembru 2019.

Snimili su električnu aktivnost u mozgu i mišićima vrata, a koristili su akcelerometre i GPS da bi proučavali kretanje i lokaciju tela.

U kombinaciji sa video snimcima i direktnim posmatranjem tokom više dana, uspeli su da identifikuju brojne osobenosti.

​Pingvini su spavali dok su stajali ili lagali da bi inkubirali jaja, pri čemu je prosečna borba trajala 3,91 sekundu. Ukupno su spavali više od 10.000 puta dnevno.

​Pingvini na periferiji dobijaju duže i dublje napade sna od onih u centru – što se može objasniti prekomernom bukom i fizičkim udarcima koji se javljaju usred kolonije, ili povećanim rizikom od krađe materijala gnezda.

Iako naučnici nisu direktno merili da li ptice dobijaju regenerativne prednosti sna, činjenica da su pingvini bili uspešni u razmnožavanju navela ih je da veruju da je to zaista slučaj, a trenuci neuronske tišine pružaju prozore za odmor i oporavak.

Kod ljudi, međutim, stanja koja fragmentiraju san, kao što je apneja u snu, utiču na kognitivne funkcije i mogu čak izazvati neurodegenerativne bolesti, kao što je Alchajmerova bolest.

„Dakle, ono što je nenormalno kod ljudi moglo bi biti savršeno normalno kod ptica ili drugih životinja, barem pod određenim uslovima“, napisali su naučnici Kristijan Harding i Vladislav Vjazovski u povezanom komentaru.