Prevalencija krpelja u Škotskoj će se povećati za četvrtinu prema najoptimističnijem scenariju klimatskih promena, prema novom modelovanju matematičara sa Univerziteta Stirling.
U časopisu The Royal Society Interface objavljen je rad „GIS-ODE: povezivanje dinamičkih modela populacije sa GIS-om za predviđanje obilja vektora patogena širom zemlje prema scenarijima klimatskih promena“.
Krpelji su sićušna stvorenja nalik pauku koji se obično nalaze u travnatim i šumovitim predelima koji mogu širiti virusne i bakterijske infekcije, uključujući lajmsku bolest.
Ako globalne temperature budu ograničene na 1°C do 2080. godine, prevalencija krpelja će se povećati za 26%, ali prema scenariju porasta temperature od 4°C, broj krpelja će se skoro udvostručiti – porast od 99% – do 2080. godine.
Samo će najviši vrhovi u Škotskoj ostati previše hladni za održavanje populacije krpelja ako temperatura poraste za 4°C, pokazalo je istraživanje.
Svetski lideri obećali su 2015. da će pokušati da ograniče dugoročni porast temperature na 1,5°C kako bi se izbegli najštetniji uticaji.
Matematičari sa Fakulteta prirodnih nauka Univerziteta u Stirlingu razvili su novi model koji predviđa gustinu krpelja pod različitim scenarijima klimatskih promena i napravili mape koje pokazuju koja će područja Škotske biti najviše pogođena.
Profesorka Rejčel Norman, koja je vodila studiju, rekla je: „Model je predvideo povećanje gustine krpelja i širenje distribucije krpelja po Škotskoj za sve scenarije zagrevanja klime do 2080. godine.
„Snaga ovih predviđenih povećanja gustine krpelja varirala je u zavisnosti od staništa. Dok se predviđalo da će šumska staništa doživeti najveća apsolutna povećanja, najveća proporcionalna povećanja predviđena su za padine planina, poznate kao planinska staništa.
„Za mnoga od ovih područja za koje se predviđalo da će biti bez krpelja pod nedavnim klimatskim uslovima predviđalo se da će postati dovoljno tople da omoguće stalnu populaciju krpelja do 2080. godine.
Profesorka Norman i njen tim razvili su moćan alat koji je dinamičan i mehanički, ali matematički relativno jednostavan, tako da ga mogu usvojiti i nespecijalisti. U budućnosti bi se mogao prilagoditi za predviđanje rizika od bolesti.
Profesor Norman je rekao: „Škotska je idealna zemlja za pionir u ovom pristupu jer je pitanje krpelja i rizika od bolesti koje se prenose krpeljima sve veće zabrinutosti zbog prijavljenih povećanja broja krpelja i incidencije lajmske bolesti.
„Ovo modeliranje nam je omogućilo da identifikujemo koja geografska područja i staništa mogu biti posebno osetljiva na povećanu gustinu krpelja zbog zagrevanja klime.
„Dok smo razvili pristup za predviđanje gustine krpelja u Škotskoj, mogao bi se lako koristiti za druga područja i druge vektorske vrste, a patogeni bi se mogli dodati u model, omogućavajući predviđanje rizika od bolesti.
„Zaista, ova metodologija bi se mogla koristiti šire za razumevanje dinamičkog odgovora stanovništva tokom vremena na različite promene životne sredine i pruža uredan novi metod u alatima za modeliranje za istraživače koji mogu da biraju.“
