Otkriće o imunitetu otvara nove puteve za lečenje autoimunih bolesti

Otkriće o imunitetu otvara nove puteve za lečenje autoimunih bolesti

Medicinska misterija mlade devojke koja je ušla u kliniku sa poremećajem krvnih zrnaca, otežanim disanjem, i kasnije dijarejom, poslužila je kao geneza za studiju koju je vodio Univerzitet Jejl. Studija, koja ima obećavajuće implikacije za lečenje niza autoimunih bolesti, objavljena je 3. jula u časopisu Nature Immunology.

Devojčica je imala rekurentne infekcije zbog niskog nivoa proizvodnje antitela. Lečena je kortikosteroidima za smanjenje upale pluća i creva i terapijom zamenom imunoglobulina kako bi povratila nivo antitela.

Dr. Keri Lukas, vanredna profesorka imunobiologije na Medicinskom fakultetu u Jejlu, i njen tim, otkrili su putem sekvenciranja genoma da su simptomi devojčice uzrokovani mutacijama koje su stvorile nedostatak fosfatidilinozitol 3-kinaze-gama (PI3Kγ), signalnog molekula u imunim ćelijama. Ova mutacija uzrokovala je imunološki posredovana oštećenja u crevima i plućima devojčice, a takođe je smanjila nivo njenih antitela.

Početno otkriće objavljeno je u septembru 2019. u časopisu Nature Communications. Lukasov tim je nastavio istraživanje i otkrio da PI3Kγ igra ključnu ulogu u diferencijaciji aktiviranih B ćelija u ćelije koje luče antitela.

Istraživači veruju da bi terapijsko blokiranje PI3Kγ moglo pomoći u lečenju prekomerne proizvodnje antitela koja izaziva simptome mnogih autoimunih bolesti. Trenutni tretmani za autoimune bolesti često uključuju potpuno brisanje B ćelija, što može izložiti pacijente riziku od infekcija.

PI3K inhibitori se već koriste za lečenje određenih karcinoma i retkih bolesti. U saradnji sa dr. Neil D. Rombergom iz Dečje bolnice u Filadelfiji, Lukasov tim je otkrio da lek koji cilja na PI3Kγ uspešno blokira sposobnost B ćelija da se diferenciraju u ćelije koje luče antitela, što povećava mogućnost primene ovog pristupa u lečenju autoimuniteta.

Dalje studije će uključivati testiranje PI3K inhibitora u pretkliničkim modelima autoimunosti kod miševa kako bi se procenile potencijalne opcije lečenja. Rad tima naglašava kako proučavanje retkih genetskih bolesti može pružiti širi uvid značajan za veći deo populacije, omogućavajući nove pristupe lečenju autoimunih bolesti.