Oprašivanje plantaža makadamije može se poboljšati poboljšanjem dizajna plantaža

Oprašivanje plantaža makadamije može se poboljšati poboljšanjem dizajna plantaža

Nova kolaborativna studija sa Univerziteta u Getingenu, Hohenhajmu i Vendi u Nemačkoj i Južnoj Africi istražuje kako poboljšanje dizajna plantaža može poboljšati oprašivanje na plantažama makadamije.

Smanjenje gubitka biodiverziteta u poljoprivrednim predelima zahteva povećanje održivih i ekološki prihvatljivih poljoprivrednih praksi. Zajednički istraživački tim sa univerziteta u Getingenu, Hohenhajmu (oba se nalaze u Nemačkoj) i Vendi (Južna Afrika), istraživao je kako se usluge ekosistema, kao što je oprašivanje, mogu poboljšati u plantaži makadamije.

Rezultati studije, objavljeni u časopisu Journal of Applied Ecologi, pokazali su da određena šema sadnje može povećati učinak oprašivanja pčela. Neki od proučavanih elemenata dizajna uključuju uređenje drveća, sorte drveća i integraciju polu-prirodnih staništa ui oko plantaže.

Profesor Ingo Gras (Univerzitet u Hohenhajmu) je izjavio: „Oprašivanje cvetova makadamije insektima je neophodno za proizvodnju. Potpuni gubitak oprašivača smanjio bi količinu orašastih plodova za 75%.“ Da bi saznali koji uslovi podstiču oprašivače, tim je posmatrao i brojao pčele i druge insekte prisutne na cvetovima makadamije.

Mina Anders (Univerzitet u Getingenu) je objasnila: „Glavni faktor je koliki je udeo polu-prirodnih staništa u blizini plantaže, pošto odatle doleće većina oprašivača. 80% više orašastih plodova raslo je na ivici plantaže, zemljišta koje se više graniči sa poluprirodnim staništima u odnosu na sredinu plantaže.

Neposredno nakon cvetanja, formiranje orašastih plodova se povećalo više od tri puta u drvoredima zasađenim pod pravim uglom u odnosu na poluprirodna staništa, u poređenju sa redovima zasađenim paralelno sa njima. Oprašivači više vole da lete duž drvoreda nego kroz njih, tako da mogu lakše da se kreću od svog staništa do plantaže kada su redovi postavljeni okomito.

S obzirom na hitnost smanjenja štetnih uticaja poljoprivrednih praksi na životnu sredinu, studija naglašava potencijal podrške ekologiji kroz inteligentni dizajn plantaža i obnavljanje poluprirodnih staništa u plantažama i okolnom pejzažu.