Uoči nadolazećih predsedničkih izbora u SAD, nova studija pruža uvid u način na koji ljudi donose odluke i kako početne predrasude mogu uticati na brzinu donošenja odluka. Tim istraživača, predvođen Zacharijom Kilpatrikom sa Univerziteta u Koloradu (CU Boulder) i Samathom Linn sa Univerziteta u Juti, razvio je matematičke modele za simulaciju procesa donošenja odluka u grupama.
Studija, objavljena 12. avgusta u časopisu Physical Review E, pokazuje da ljudi sa izraženim početnim predrasudama obično donose odluke brže od onih koji su manje pristrasni. Ovi “brzi donosioci odluka” često se odlučuju na osnovu svojih početnih predrasuda, iako se može pokazati da su protivni dostupnim dokazima.
Kilpatrik objašnjava: “Ako želim povratne informacije visokog kvaliteta, možda bi trebalo da tražim ljude koji su malo promišljeniji u donošenju odluka. Znam da su pažljivo doneli odluku.” Istraživači su koristili matematičke modele, poznate kao „agenti“, koji prikupljaju informacije i donose odluke između dve opcije. U eksperimentima su otkrili da agenti sa velikom početnom pristrasnošću brzo donose odluke, dok oni sa manjim pristrasnostima provode više vremena analizirajući sve dostupne informacije.
Studija je uključivala milione simulacija u kojima su agenti, poput kanti za vodu, prikupljali informacije do tačke kada su se „prevrnuli“ i doneli odluku. Istraživači su otkrili obrazac: agenti sa većim početnim pristrasnostima donosili su odluke brže, dok su oni sa manjim pristrasnostima pokazivali sporije donošenje odluka, često sa boljim razumevanjem svih informacija.
Kilpatrik naglašava da bi rezultati mogli biti korisni za političke analitičare i sve koji se bave grupnim donošenjem odluka. “Studija se može primeniti na grupno donošenje odluka u ljudskim organizacijama gde postoji demokratsko glasanje, ili čak kada ljudi daju svoje odgovore u anketama,” kaže Kilpatrik. “Možda biste želeli da pažljivo pregledate ljude koji daju brze odgovore.”
Iako istraživanje pruža uvid u matematičke aspekte donošenja odluka, Kilpatrik planira proširenje studije kako bi uključio uticaje socijalnih interakcija i uticaj kolektivnog ponašanja na donošenje odluka.
