Važno pitanje za kreatore politike širom sveta je kako da klimatske i ekološke politike budu prihvatljive među stanovništvom. Nova studija objavljena u Klimatska politika baca svetlo na preferencije u pet istočnoafričkih zemalja. Studija pokazuje, između ostalog, da su obrazovanje i informacije o tome kako se koriste prihodi od poreza na ugljenik važni faktori.
Učiniti klimatske politike prihvatljivim za javnost ključno je kako bi one bile efikasne i kako bi se izbjegli otpori i protesti. Istraživanja su se do sada fokusirala na zemlje sa visokim dohotkom. Ova nova studija je, međutim, zasnovana na anketi sa 4.766 ispitanika u Etiopiji, Keniji, Ruandi, Tanzaniji i Ugandi. Ispostavilo se da postoje i sličnosti i razlike u poređenju sa prethodnim studijama.
Istraživači su se fokusirali na obrazovane pojedince u urbanim sredinama jer će verovatno uticati na procese politike. To takođe znači da uzorak ne predstavlja u potpunosti ukupnu populaciju istočne Afrike.
Jedan zaključak, koji je u skladu sa prethodnim studijama, jeste da su viši nivo obrazovanja i zabrinutost za klimatske promene povezani sa većim prihvatanjem politika koje imaju za cilj smanjenje potrošnje fosilnih goriva.
Ako navedete kako bi se koristio prihod od klimatskih poreza ili ukidanja subvencija, podrška ovim instrumentima politike se skoro udvostručila.
Za razliku od ranijih studija, istraživači su otkrili da su ulaganja u socijalne programe, a ne u ekološke programe, najviše povećala prihvatljivost.
„Jedno od mogućih objašnjenja bi bilo da su u zemlji u kojoj preovlađuje siromaštvo, socijalna pitanja hitnija za ljude“, kaže Daniel Slunge, jedan od autora studije.
Činilo se da poverenje u vladu nije igralo veliku ulogu za prihvatanje. Postojale su i značajne razlike između zemalja.
