Novo istraživanje unapređuje razumevanje negativnog društvenog kontakta

Novo istraživanje unapređuje razumevanje negativnog društvenog kontakta

Novo istraživanje, od strane Odeljenja za psihologiju na Univerzitetu Durham, otkrilo je da negativni društveni kontakti među ljudima različitih društvenih ili kulturnih grupa mogu imati nesrazmerno negativan efekat na široku društvenu koheziju unutar zajednica.

Istraživanje, koje vodi profesorka Stefania Paolini, analizira 70 godina istraživanja psiholoških efekata međugrupnog socijalnog kontakta. Nalazi su objavljeni u Psihološkom biltenu.

Ovi grupni kontakti uključuju interakcije između ljudi iz različitih društvenih grupa, kao što su rasne, etničke ili verske grupe, i mogu se odvijati bilo gde, od razgovora na ulici do formalnijih okupljanja.

U socijalnoj psihologiji je dobro utvrđeno da interakcije licem u lice između ljudi različitih društvenih grupa mogu doprineti društvenoj koheziji. To je smanjenjem predrasuda, povećanjem međusobnog poverenja i poboljšanjem namera u ponašanju.

Ovo revolucionarno istraživanje donosi novi pogled na negativne uticaje društvenog kontakta, analizirajući efekte kada iskustvo možda neće proći.

Negativna socijalna iskustva u našim životima pogoršavaju naše odgovore na one različite od nas, više nego što neutralna ili pozitivna iskustva prigušuju ili poboljšavaju takve odgovore. Ovo je poznato kao pristrasnost negativnosti.

Podaci koje je analizirao istraživački tim profesora Paolinija pronašao je dokaze za pristrasnost negativnosti ovih vrsta interakcija, pokazujući da negativni uticaji mogu daleko nadmašiti pozitivne.

Ovaj rad unapređuje razumevanje uticaja negativnosti i naglašava potrebu za koordinisanijim upoznavanjem i kontaktima između društvenih grupa, gde se mogu maksimizirati mogućnosti za dobar društveni kontakt.

Ono što je najvažnije, istraživanje je utvrdilo da su ovi negativni uticaji bili manje izraženi tamo gde su ljudi imali manje mogućnosti da odustanu od kontakta ili su bili motivisani da se uključe u njega.

Tim koji stoji iza istraživanja veruje da ono pruža korak promene u psihološkom razumevanju međugrupnog društvenog kontakta u stvarnim svetskim okruženjima. Takođe, sa potencijalom da pomogne u oblikovanju efikasnijih politika i intervencija u oblastima desegregacije, uključivanja u tokove, društvene integracije i izgradnje mira širom sveta.