Otkriveni tragovi drevnih pomoraca u Zapadnoj Papui: Novo istraživanje rasvetljava migraciju kroz Pacifik

Otkriveni tragovi drevnih pomoraca u Zapadnoj Papui: Novo istraživanje rasvetljava migraciju kroz Pacifik

Novo istraživanje objavljeno u časopisu Antika pruža dragocene uvide u ranu migraciju ljudi kroz Pacifik, otkrivajući da su visoko kvalifikovani pomorci pre više od 50.000 godina prelazili ekvator da bi stigli do ostrva blizu obale Zapadne Papue. Ovo je prvi put da direktni dokazi ukazuju na ovu drevnu pomorsku migraciju.

Tim međunarodnih arheologa iz Novog Zelanda, Zapadne Papue, Indonezije i drugih zemalja, proveo je iskopavanja u pećini Mololo na ostrvu Vaigeo u arhipelagu Raja Ampat. Ova pećina, koja je nazivana „mesto gde se struje spajaju“ na lokalnom jeziku Ambel, otkrila je slojeve ljudskog prisustva koji datiraju najmanje 55.000 godina unazad.

Ključni nalaz istraživanja je artefakt od drvne smole, koji predstavlja najraniji primer ove vrste materijala van Afrike. Ovaj artefakt pokazuje kompleksne veštine koje su drevni ljudi razvili za život u tropskim prašumama, sa dokazi o višefaznom procesu obrade smole.

Analize su pokazale da su rani naseljenici koristili resurse kišnih šuma i lovili različite životinjske vrste, što ukazuje na prilagodljivost i fleksibilnost u izazovnim uslovima. Ova otkrića dopunjuju razumevanje migracija kroz Pacifik i imaju značajne implikacije za razumevanje ljudske adaptacije i evolucije.

Prethodna istraživanja su predložila dva moguća pomorska koridora: južni put ka Australiji i severni put ka Zapadnoj Papui. Dok neki nalazi sugerišu naseljavanje drevnog kontinentu Sahul pre 65.000 godina, drugi ukazuju na južnu rutu pre 44.000 godina. Ovo istraživanje podržava ideju da su prvi pomorci koristili severni put ka Zapadnoj Papui pre nego što su se kasnije preselili u Australiju.

Ova istraživanja doprinose razumevanju kako su se ljudi kretali i prilagođavali životu u Pacifiku, dok su se nastanjivali u novim i nepoznatim okruženjima. Takođe, pomažu u razumevanju veze između migracija i izumiranja megafaune kao što su džinovski kenguri i vombati, kao i interakcije sa drugim vrstama hominina poput „hobita“ (Homo floresiensis).

Dalja iskopavanja i istraživanja u Zapadnoj Papui su ključna za potpunije razumevanje rane ljudske istorije u ovom regionu, posebno s obzirom na ograničenja izazvana političkom i društvenom krizom. Naša saznanja o migracijama kroz Pacifik, od visoravni Nove Gvineje do Solomonovih ostrva, do poslednjih naseljavanja u Vanuatu, Fidži, Samoa i Tonga, pomažu u oblikovanju našeg razumevanja drevnih ljudskih putovanja i adaptacija.

Istraživanje pećine Mololo u Zapadnoj Papui otkriva fascinantne aspekte rane ljudske migracije i adaptacije, pružajući važne uvide u to kako su drevni pomorci oblikovali distribuciju Homo sapiensa širom Pacifika.