Novi digitalni alati obećavaju efikasnije istraživanje mozga

Novi digitalni alati obećavaju efikasnije istraživanje mozga

Milijardu ljudi širom sveta pati od bolesti mozga kao što su demencija, zavisnost i depresija. Naučnici koji sprovode istraživanje mozga u UiO sada doprinose efikasnijem korišćenju istraživačkih podataka razvojem 3D atlasa mozga i novih analitičkih alata.

Već 10 godina istraživači Instituta osnovnih medicinskih nauka Univerziteta u Oslu učestvovali su u jednom od najvećih EU projekata čiji je Norveška ikada bila deo — Projektu ljudskog mozga, u koji je Evropska komisija uložila više od 400 miliona evra. da uspostavi nove alate i infrastrukturu za efikasnije deljenje i korišćenje istraživačkih podataka.

Pod vođstvom profesora Jan G. Bjaaliea i Trigvea B. Leergaarda, istraživači UiO-a su kreirali nove digitalne alate i atlas mozga koji otvaraju nove mogućnosti za prikupljanje i korišćenje istraživačkih podataka.

„Mozak je najkomplikovanija biološka struktura za koju znamo“, kaže Leergaard.

Ogroman broj nervnih ćelija u mozgu čini zamršenu mrežu koja obrađuje i čuva informacije, a takođe planira i sprovodi misaone procese i aktivnosti.

Ogromni resursi se ulažu u različite vrste eksperimentalnog istraživanja mozga koje generiše veliku količinu informacija o organizaciji mozga na različitim nivoima.

„Ali do sada je upoređivanje i upoređivanje eksperimentalnih podataka ove vrste predstavljalo veliki izazov“, kaže on.

„Stoga stvaramo nove neuroinformatičke alate koji će nam omogućiti da delimo i spajamo potpuno različite vrste podataka“, objašnjava Bjaalie.

Bjaalie je vođa razvoja infrastrukture na projektu Human Brain. Ovo je pokrenuto pod imenom EBRAINS 2019. godine i uključeno je u mapu puta EU za istraživačke infrastrukture.

„Jedan od naših doprinosa je trodimenzionalni atlas mozga životinjskih modela koji se može koristiti da se razume kako je složena mreža nervnih ćelija u mozgu razvijena i konfigurisana“, objašnjava Leergaard.

„Osim što nam pomažu da razumemo kako je organizovana nervna mreža u mozgu, atlas mozga i alati za analizu se koriste za proučavanje različitih mehanizama koji dovode do bolesti kao što su demencija, dodatak i depresija“, dodaje on.

Dva naučnika su napisala pregledni članak „Integracija podataka zasnovana na Atlasu za mapiranje veza i arhitekture mozga“, koji je nedavno objavljen u časopisu Science.

U članku opisuju kako ove nove metode otvaraju nove mogućnosti za efikasnije proučavanje velikih nervnih mreža kod miševa i pacova.