Nekontrolisani rezervoari virusa gripa A kod svinja mogu predstavljati potencijalne probleme ranog upozoravanja na epidemiju

Nekontrolisani rezervoari virusa gripa A kod svinja mogu predstavljati potencijalne probleme ranog upozoravanja na epidemiju

Istraživanje koje je vodio tim na Medicinskom fakultetu Univerziteta Duke-National Singapura u Singapuru otkrilo je alarmantno aktivne rezervoare svinjskog gripa u jugoistočnoj Aziji. Njihova studija je pratila evoluciono poreklo ovih virusa i identifikovala obrasce migracije.

U radu, „Genomski pejzaž virusa svinjskog gripa A u jugoistočnoj Aziji“, objavljenom u PNAS-u, tim detaljno opisuje kocirkulaciju višestrukih linija svinjskog gripa u populacijama kambodžanskih svinja, uključujući različite reasortantne viruse i njihovo genetsko poreklo.

Od marta 2020. do jula 2022., istraživači su sproveli nadzor nad svinjskim gripom u 18 klanica svinja u Kambodži. Prikupili su 4.089 briseva nosa od svinja u različitim okrugima četiri provincije. Među njima, 72 svinje (1,8%) su bile pozitivne na virus gripa A, sa najvećom stopom pozitivnosti (4,5%) pronađenom u provinciji Kandal u poređenju sa drugim provincijama (u rasponu od 0,2% do 1,8%).

Oni su analizirali kompletne ili delimične genome svinjskog gripa iz 45 uzoraka nazalnih briseva. Identifikovani su H1 i H3 HA podtipovi i N1 i N2 NA podtipovi, uz uočene istovremene infekcije. Preovlađujući podtip bio je H1N1, prisutan u 82,2% sekvenciranih uzoraka.

Filogenetska analiza otkrila je različite loze H1 u cirkulaciji u Kambodži, pri čemu je većina H1 i N1 sekvenci derivata ljudske H1N1/pdm09 loze. Podtipovi gripa H3 pronađeni su u 22,2% uzoraka, često zajedno sa virusima H1N1/pdm09.

Dok je trenutna studija uzorkovala svinje u Kambodži, problem je prijavljen širom jugoistočne Azije i povezan je sa rezervoarima virusa u drugim delovima sveta. Na primer, otkriven je evropski ptičji H1N2. Nalazi takođe sugerišu da je severnoamerički svinjski N2 segment možda uveden u Aziju pre više od 15 godina.

Iz perspektive epidemiologa, ovaj uvod je trebalo da se primeti pre više od jedne decenije da bi se moglo reagovati na izbijanje ili preskočiti ljude. Ovo zahteva sistematski nadzor virusa svinjskog gripa, koji se ne odvija u jugoistočnoj Aziji i ima ograničenu saglasnost u mnogim zemljama.

Iz perspektive uzgajivača svinja, ne može biti ništa što bi ukazivalo na potencijalni problem, ništa loše u zdravlju svinja ili spoljašnjim znacima da nose višestruke oblike gripa A, i to ne utiče na proizvode od svinjetine ili zdravlje hrane.

Nadgledanje virusa je skupo i zahteva drugačiji skup veština od onih koje su dostupne na tipičnoj farmi svinja. Implikacije nenadgledane populacije domaćih svinja koja deluje kao rezervoar za kohabitaciju više oblika gripa i potencijalno rekombinovanje u smrtonosnu pandemiju mogu biti daleko skuplje.

Pre nego što je COVID-19 postao popularan, epidemiolozi su najviše razmišljali o epidemiji virusa gripa A. Virus gripa A nalazi se kod nekih divljih životinja i ima tendenciju da ostane tamo bez uticaja na velike populacije sve dok ne pronađe domaćina domaće životinje. Odatle virus dolazi u bliži kontakt sa drugim životinjama i ljudima i može početi da se prilagođava drugim domaćinima. Varijanta virusa gripa A je takođe odgovorna za ptičji grip.

„Španski grip“ iz 1918. godine, koji je verovatno zaskočio domaćine na farmi pilića u Sjedinjenim Državama, ali su ga prvi primetili vojnici stacionirani u Španiji, bio je virus H1N1 gripa A ptičijeg porekla. Epidemija je zarazila oko 500 miliona ljudi širom sveta, ili oko 33% svetske populacije, od 1918. do 1919. godine, što je rezultiralo sa oko 50 miliona smrtnih slučajeva.

Godine 2009. pandemija svinjskog gripa (takođe H1N1) zarazila je milione ljudi širom sveta, a zahvaljujući brzom radu naučnika širom sveta, ljudi se mogu zaštititi od H1N1 godišnjim vakcinama protiv gripa, sokom od pomorandže i antivirusnim lekovima. Čak i uz napore vakcinacije, procenjuje se da je virus gripa A odgovoran za oko 450.000 smrtnih slučajeva širom sveta svake godine.