Naučno istraživanje otkriva kako oštećene ćelije „povraćaju“ unutrašnjost da bi brže ozdravile

Naučno istraživanje otkriva kako oštećene ćelije „povraćaju“ unutrašnjost da bi brže ozdravile

Naučnici su otkrili da oštećene ćelije mogu brzo da se oslobode otpada kako bi se brže oporavile. Ovaj proces, nazvan „katarotocitoza“, može biti povezan sa rizikom od raka. Istraživanje je objavljeno u časopisu Cell Reports.

Kada su ćelije oštećene, one mogu „povraćati“ svoje unutrašnje sadržaje kako bi se brže izlečile, pokazuje nova studija. Tokom istraživanja, naučnici su proučavali proces nazvan paligenoza, u kojem zrele ćelije reaguju na povredu tako što se vraćaju u stanje koje podseća na matične ćelije. Ova otkrića mogu imati značajne posledice za razumevanje procesa ozdravljenja i potencijalnog rizika od bolesti.

Istraživači su otkrili da oštećene ćelije mogu brzo da se oslobode otpada, što su nazvali „katarotocitoza“. Ovaj proces može pomoći ćelijama da brže postignu stanje slično matičnim ćelijama. „Nakon povrede, zadatak ćelije je da popravi tu povredu, ali zreli mehanizmi ćelije mogu ometati taj proces“, objašnjava prvi autor studije, Džefri V. Braun, gastroenterolog sa Univerziteta Vašington u Sent Luisu.

Braun dodaje da je ovaj proces brz način da se oslobode ti mehanizmi, omogućavajući ćelijama da postanu male, primitivne ćelije sposobne za proliferaciju i popravku povrede. Iako su istraživači prvobitno mislili da se paligenoza dešava unutar lizosoma, primetili su ostatke izvan ćelija koje prolaze kroz ovaj proces.

Koristeći model miša sa povredom stomaka, Braun i njegovi saradnici su pokazali da je povraćanje sadržaja standardno ponašanje ćelija u paligenozi. Ipak, ova brzina nije bez posledica, jer istraživači opisuju katarotocitozu kao brzu, ali neurednu, sa potencijalno značajnim negativnim posledicama.

Brzo oslobađanje otpada može izazvati nove probleme, kao što su hronična upala i povećan rizik od raka, objašnjava vodeći autor, Džejson C. Mills, gastroenterolog na Baylor College of Medicine. „U ovim stomačnim ćelijama, paligenoza – povratak u stanje matičnih ćelija radi ozdravljenja – je rizičan proces“, dodaje Mills.

Braun takođe naglašava da bi katarotocitoza mogla pomoći u identifikaciji prekanceroznih stanja kod pacijenata, što bi omogućilo ranije otkrivanje i lečenje. „Ako bolje razumemo ovaj proces, mogli bismo razviti načine da podstaknemo odgovor na ozdravljenje i možda sprečimo oštećene ćelije da doprinosi formiranju raka“, zaključuje Braun.