Naučnici su stvorili prvi humanizovani model miša za retku genetsku bolest

Naučnici su stvorili prvi humanizovani model miša za retku genetsku bolest

Miševi sa defektnim ljudskim genom odgovornim za retku genetsku bolest zvanu kongenitalna hiperplazija nadbubrežne žlezde, razvijeni su po prvi put. Ovo dostignuće, predstavljeno na 25. Evropskom kongresu endokrinologije, može pomoći u razvoju novih terapija za osobe sa najčešćim tipom kongenitalne hiperplazije nadbubrežne žlezde.

Kongenitalna hiperplazija nadbubrežne žlezde (CAH) je grupa naslednih stanja, koja pogađa oko 1 od 15.000 rođenih. U najčešćem obliku, koji se zove nedostatak 21-hidroksilaze, mutacije u genu CIP21A2 uzrokuju da nadbubrežne žlezde — par malih organa koji se nalaze iznad bubrega — proizvode niske nivoe kortizola i suvišne količine androgenih hormona, kao što je testosteron. To dovodi do ranog puberteta, muških osobina devojčica i raznih zdravstvenih problema. Trenutno se za lečenje koristi terapija zamene steroidnih hormona, ali to često može imati štetne neželjene efekte.

U ovoj studiji, istraživači iz Univerzitetske bolnice Carl Gustav Carus u Drezdenu, Nemačka, zamenili su gen Cip21a1 kod miševa sa ljudskim genom CIP21A2 koji nosi mutaciju. Otkrili su da su genetski modifikovani miševi sa 20 nedelja imali uvećane nadbubrežne žlezde dok su eksprimirali ljudski mutirani gen. Pored toga, slično ljudskoj bolesti, mutacija je uzrokovala da i mužjaci i ženke miševa imaju nizak nivo kortikosterona – glavnog hormona stresa kod miševa koji je ekvivalentan kortizolu kod ljudi – i druge hormonske neravnoteže.

Iako postoje životinjski modeli za urođenu hiperplaziju nadbubrežne žlezde, ovo je prvi koji reprodukuje ljudsko stanje kod miševa i može da preživi bez ikakvih tretmana. „Naši miševi tačno oponašaju simptome koji se vide kod pacijenata“, rekao je glavni autor Šamini Ramkumar Tirumalaseti. „Na primer, ženke mutantnih miševa takođe imaju problema sa plodnošću, za šta verujemo da je najverovatnije posledica hormonske neravnoteže izazvane urođenom hiperplazijom nadbubrežne žlezde.“

Ovaj model miša će sada omogućiti timu da proučava mehanizme bolesti i pronađe najefikasnije tretmane. „Iako se razvijaju novi tretmani kako bi se minimizirali neželjeni efekti steroidnih hormona, ovim lekovima nedostaju efikasni in vivo modeli za pretklinička testiranja“, rekla je gospođa Thirumalasetti. „Naš miš može poslužiti kao odličan model za testiranje novih lekova i opcija lečenja pacijenata sa urođenom hiperplazijom nadbubrežne žlezde, kao što su terapije matičnim ćelijama, i olakšaće prelazak sa osnovnih istraživanja na kliniku.“