Naučnici otkrivaju netaknute koralne grebene u morskom rezervatu Galapagos

Naučnici otkrivaju netaknute koralne grebene u morskom rezervatu Galapagos

Naučnici su otkrili obimne, drevne dubokomorske koralne grebene unutar Galapagos Marine Reserve (GMR)—prvi takve vrste koji su ikada dokumentovani u zaštićenom morskom području (MPA) otkako je osnovano 1998. godine. Prvi uočeni greben je pronađen na dubini od 400-600m na vrhu prethodno nekartirane podmorske planine u centralnom delu arhipelaga i podržava mešavinu dubokog morskog života koja oduzima dah.

Na vrhu grebena potopljenog vulkana i koji se proteže na nekoliko kilometara, impresivnu strukturu grebena prvi su snimili dr Mišel Tejlor (Univerzitet u Eseksu, UK) i dr Stjuart Benks (Fondacija Čarlsa Darvina, Ekvador) dok su ronili u podmornici za istraživanje mora Alvin, kojom upravlja Okeanografska institucija Voods Hole (VHOI, SAD).

HOV Alvin je istražio ovaj region u okviru GMR-a. Podmornica je nedavno završila nadogradnju koja je uključivala poboljšane sisteme za snimanje video zapisa visokog kvaliteta i ultra visoke definicije 4K, kao i poboljšane mogućnosti uzorkovanja.

Tejlor i Benks su deo međunarodne grupe naučnika na istraživačkom brodu R/V Atlantis koji je u vlasništvu američke mornarice i kojim upravlja VHOI, a koji preduzima ekspediciju Galapagos Deep 2023. Ekspediciju predvode naučnici sa VHOI, Univerziteta u Bristolu (Velika Britanija), Državnog univerziteta Boise (SAD) i Univerziteta u Eseksu, u saradnji sa Direkcijom nacionalnog parka Galapagos (GNPD), Fondacijom Čarlsa Darvina i Okeanografskim i antarktičkim institutom ekvadorske mornarice (INOCAR).

Komentarišući ovo revolucionarno otkriće, ministar životne sredine Ekvadora Hose Antonio Davalos je rekao: „Ovo je ohrabrujuća vest. Ona potvrđuje našu odlučnost da uspostavimo nova zaštićena morska područja u Ekvadoru i da nastavimo da promovišemo stvaranje regionalnog zaštićenog morskog područja u Ekvadoru. Istočni tropski Pacifik. Bogatstvo još istraženih dubina našeg okeana je još jedan razlog da težimo ka postizanju obaveza Globalnog saveza okeana 30k30, koji ima za cilj da zaštiti najmanje 30% svetskih okeana do 2030. godine, usklađujući održive ekonomske aktivnosti sa očuvanje“.

Pre ovog otkrića, Velingtonski greben na obali Darvinovog ostrva na krajnjem severu arhipelaga smatralo se da je jedan od nekoliko strukturalnih plitkih koralnih grebena na Galapagoskim ostrvima koji su preživeli događaj El Ninjo 1982-83. Novo otkriće koje su naučnici napravili tokom ronjenja u HOV Alvin-u pokazuje da su zaštićene dubokovodne koraljne zajednice verovatno opstajale vekovima u dubinama GMR-a, podržavajući bogate, raznolike i potencijalno jedinstvene morske zajednice. Pogled sa HOV Alvina tokom tranzita preko dela novootkrivenog dubokovodnog koralnog grebena. Zasluge: Video ljubaznošću L. Robinson (U. Bristol), D. Fornari (VHOI), M. Tailor (U. Essek), D. Vanless (Boise State U.) NSF/NERC/HOV Alvin, 2023 Voods Hole Oceanographic Institucija

Dr Stjuart Banks, viši istraživač pomorstva u Fondaciji Čarlsa Darvina i nacionalni posmatrač na ovoj ekspediciji dodaje: „Zadivljujuća stvar u vezi sa ovim grebenima je da su veoma stari i u suštini netaknuti, za razliku od onih koji se nalaze u mnogim drugim delovima svetskih okeana Ovo nam daje referentne tačke da razumemo njihov značaj za nasleđe morskog prirodnog biodiverziteta, povezanost sa regionalnim zaštićenim zaštićenim područjima, kao i njihovu ulogu u obezbeđivanju dobara i usluga kao što su biciklizam ugljika i ribarstvo. Takođe nam pomaže da rekonstruišemo prošlost okeana da bismo razumeli savremenu klimu promeniti“.

„Otvorene vode pokrivaju preko 95% poznatog GMR-a, od čega je manje od 5% istraženo kroz moderne istraživačke ekspedicije. Vrlo je verovatno da postoji više struktura grebena na različitim dubinama koje čekaju da budu istražene. Nastavićemo sa Galapagosom Direkcija nacionalnog parka i partneri da pomognu da se ova novootkrivena staništa uključe u proces planiranja GMR-a i morskog rezervata Hermandad i prepoznaju kao deo njihove značajne vrednosti svetske baštine.

Dr Mišel Tejlor, ko-voditelj ekspedicije i predsedavajući Društva za duboko more sa Univerziteta u Eseksu, primećuje važnost ovog otkrića za duboka morska staništa: „Otkriveni grebeni su novi iz nekoliko razloga — u plitkim grebenima gde je pronađeno 10 -20% koralnog pokrivača bi se smatralo relativno nezdravim grebenom, u dubokom moru to je norma. Mrtvi koralni skeleti koji čine preostalih 80-90% i dalje pružaju domove za ogromnu raznolikost života, koji se manje oslanja na živi delovi korala. Međutim, grebeni koje smo pronašli u poslednjih nekoliko dana imaju 50-60% živih korala u mnogim oblastima, što je zaista veoma retko.“

„Oni su netaknuti i vrvi od života — ružičasta hobotnica, šišmiš, jastozi i niz dubokomorskih riba, ajkula i raža. Ovi novootkriveni grebeni su potencijalno od globalnog značaja — kanarinac u rudniku za druge grebene širom sveta— lokacije koje možemo pratiti tokom vremena da vidimo kako se netaknuta staništa razvijaju sa našom trenutnom klimatskom krizom.“

Dr Daniel J. Fornari, ko-voditelj ekspedicije, pomorski geolog i naučnik emeritus na Okeanografskoj instituciji Voods Hole, koji je mapirao i uzorkovao morsko okruženje na Galapagosu više od 20 godina, napominje: „Istraživanje, mapiranje i uzorkovanje Platforma Galapagosa sa Alvinom i Atlantisom predstavlja priliku za primenu tehnologija dubokog potapanja i mapiranja morskog dna 21. veka i inovativnih tehnika snimanja dubokog mora kako bi se otkrila lepota i složenost vulkanskih i bioloških procesa koji Galapagos čine tako jedinstvenim“.

Naučna otkrića poput ovog pomažu u informisanju efektivnog upravljanja i akcija očuvanja. Ovo otkriće takođe dolazi u vreme kada zemlje istočnog tropskog Pacifika, Panama, Kostarika, Kolumbija i Ekvador, aktivno sarađuju kroz inicijativu regionalnog pomorskog koridora (CMAR) kako bi zaštitile i odgovorno upravljale okeanom od kojeg mi kao ljudi zavisimo. Novoproglašeni MPA kao što je Hermandad Marine Reserve (HMR) sada povezuju podvodne planine u vodama Ekvadora sa priobalnim morskim okruženjima kao što je Nacionalni park Kokosovo ostrvo Kostarike. Prirodni okeanografski i morski procesi prevazilaze nacionalne granice, što naglašava potrebu za posebnim merama koje štite hranilišta, migratorne puteve za život u moru i održavaju odgovorno ribarstvo.