Istraživači predvođeni Sannulom Kesavardhanom, asistentom profesora na Indijskom institutu nauke (IISc), otkrili su da trenutni cirkulišući klad H5N1 2.3.4.4b ima specifične mutacije koje povećavaju njegovu prilagodljivost ljudima. Ova studija je objavljena u časopisu Microbiology Spectrum.
Klad 2.3.4.4b je inficirao mnoge vrste sisavaca i prilagođava se ne-ljudskim sisavcima, što predstavlja zabrinutost za ljudsku adaptaciju, kaže Kesavardhana. Ovaj klad je panzootski, uzrokujući bezpresedane smrtnosti kod ptica i sisavaca, uz nekoliko sporadičnih ljudskih infekcija.
Kada virus gripa uđe u novi organizam, može razviti genetske mutacije koje mu pomažu da se prilagodi novom domaćinu. Istraživači su pokušavali da dešifruju da li se klad 2.3.4.4b razvija kako bi proizveo ključne adaptacije u svojim proteinima koje mu omogućavaju da inficira ljude.
Tim je analizirao 7.000 sekvenci proteina H5N1 2.3.4.4b pronađenih kod ptica, 820 sekvenci iz ne-ljudskih sisavaca i 35.000 sekvenci ljudskih H1N1 i H3N2, kako bi identifikovali koji aminokiseline su pod selekcionim pritiskom. Koristili su višestruku usklađenost sekvenci i konstruisali filogene trees kako bi predstavili kako su se vrste razvijale tokom vremena.
Otkrili su povećan broj mutacija posebno u kompleksu virusne polimeraze, nukleoproteinima i hemaglutinin proteinima. Nakon identifikacije ovih mutacija, tim ih je klasifikovao u adaptivne, koje pomažu virusu da se širi sa ne-ljudskih sisavaca na ljude, i barijerne, koje mu pomažu da preživi u ne-ljudskom domaćinu.
Na osnovu svojih nalaza, istraživači sugerišu da je potrebno uvesti poboljšane i proaktivne mere nadzora. „Ovaj klad stiče iste ključne mutacije koje poseduju pandemijski sojevi ljudskog gripa, što bi moglo predstavljati rastući rizik,“ kaže Ranjana Nataraj, projektni saradnik na Odeljenju za biohemiju i prvi autor studije.
