Napadi mrava uništavaju pčelinje kolonije, kaže studija

Napadi mrava uništavaju pčelinje kolonije, kaže studija

Istraživači sa Univerziteta Viktorija u Velingtonu pokazali su vezu između invazivnih vrsta mrava i povećanog nivoa bolesti kod pčela.

Istraživanje Jane Dobelmann pokazuje da kada argentinski mravi napadnu pčelinje kolonije, postoje viši nivoi virusa deformisanih krila (DVV) – zloglasnog po tome što izaziva smrt miliona košnica širom sveta.

„Mravi će upadati u košnice, ubijati pčele i uzimati med — oni su grabljivice.“

„Ali ono što takođe vidimo je da čak i ako napad ne znači nužno kraj košnice, on i dalje može da dovede do izuzetno visokog virusnog opterećenja koje izaziva ozbiljne infekcije i stres za pčele.

Argentinski mravi nose značajan nivo DVV-a, tako da Jana kaže da je moguće da direktno zaraze pčele tokom racije ili da stres od samog napada izaziva veće opterećenje infekcije.

Bez obzira na to, Jana kaže da efekti ovih invazija mrava na lokalne košnice mogu biti smrtonosni.

„DVV je jedan od najopasnijih patogena koji pogađaju naše pčelinje zajednice na Novom Zelandu.

„To povećava smrtnost, a visoki nivoi infekcije mogu usporiti rast pčelinjih krila ili dovesti do poteškoća u učenju. Pčele sa teškim infekcijama malo doprinose društvu, pa ih druge pčele izbegavaju i izbacuju iz košnice gde su ostavljene da umreti.“

Janin supervizor, profesor Fil Lester, kaže da domaći mravi Novog Zelanda nemaju isti efekat na populaciju pčela.

„Uopšte nismo videli domaće mrave da napadaju košnice. Naše istraživanje je pokazalo samo uvedene vrste koje pokazuju ovo destruktivno ponašanje.“

Argentinski mravi prvi put su pronađeni na Novom Zelandu 1990-ih i od tada su se proširili širom zemlje.

Sa medom vrednim stotine miliona dolara za ekonomiju Novog Zelanda i kritičnim za biodiverzitet naše nacije, profesor Lester kaže da je potrebno učiniti više.

„Trenutno, jedina opcija dostupna pčelarima su pesticidi koji su široko toksični. Mnogi pčelari su primorani da u potpunosti napuste mesta pčelinjaka — ovi mravi i virusi koje šire su ogromni.

„Pomeranje mesta na pčelinjaku može samo po sebi da predstavlja problem. Ako se čak i nekoliko mrava pomeri sa pčelinjakom, upravo ste uveli mrave u potpuno novo područje i verovatno ćete videti da se ista stvar ponovo dešava.“

Profesor Lester kaže da nema srebrnog metka na horizontu. „Razmatramo različite načine da pokušamo da kontrolišemo efekte patogena, uključujući DVV. Jedan od naših trenutnih projekata je imunoterapija—stvaranje antitela da pokušamo da izlečimo ili smanjimo ovaj smrtonosni virus kod pčela medonosnih.“