U finskoj tundri otkriven je žbun borovnice koji je stariji od 1.600 godina. Ova biljka, koja je umrla 1906. godine, započela je svoj rast oko 260. godine. Njena starost ukazuje na značaj očuvanja ovih drevnih biljaka.
U finskoj tundri pronađen je neupadljiv, oronuo komad drva, koji se ispostavio kao mnogo više od običnog žbuna. Unutar zapletenih grana sada mrtvog običnog borovnice (Juniperus communis) nalazi se starost koja prevazilazi sve poznate žbunove. Ova biljka je umrla 1906. godine, ali je počela da raste oko 260. godine, prema analizi njene godišnje prstenaste strukture.
To znači da je borovnica počela da raste još ranije; naučnici su izračunali da je provela 1.647 godina na ovoj planeti pre nego što je nestala. „Borovnica je najrasprostranjenija drvenasta vrsta na svetu. Nalazi se od nivoa mora do gornjih granica vegetacije, od Aljaske do Etne, od Japana do Škotske. To je izuzetno eklektična vrsta, sposobna da podnese visoke temperature i sušu, kao i ekstremne hladnoće blizu glečera,“ kaže dendrohronolog Marko Karer sa Univerziteta u Padovi.
Životinje i biljke su veoma različite vrste organizama, a jedna od najfascinantnijih razlika između njih je dugovečnost. Postoje klonska stabla koja žive na Zemlji i koja su stara desetine hiljada godina, kao i pojedinačna stabla čija starost broji u hiljadama godina. Postoji nekoliko razloga zbog kojih su ova drevna stabla vredna zaštite. Ona čuvaju zapise o prošlim klimatskim i geološkim događajima u regionima u kojima se nalaze. Predstavljaju stabilne biodiverzitetske vruće tačke i šume sa veoma starim stablima značajno doprinose skladištenju ugljen-dioksida.
Specifični žbun borovnice o kojem se radi poznat je već nekoliko godina; otkriven je u Utsjokiju, Laponija, 2021. godine, nedaleko od Kevo subarktičkog istraživačkog instituta Univerziteta u Turku. Tada su naučnici procenili njegovu starost na oko 1.242 godine. Kada su se ponovo vratili žbunu 2024. godine, otkrili su da su se prevarili. Bio je znatno stariji. Takođe su pronašli četiri druga žbuna borovnice čija starost prelazi 1.000 godina u Utsjokiju, kao i nekoliko drugih u Švedskoj.
„Najstariji borovnica i najstarija drvenasta biljka u Finskoj bila je primerak star 1.070 godina pronađen u Lemmenjokiju pre ovog otkrića,“ kaže ekolog Otso Suominen iz Kevo subarktičkog istraživačkog instituta. „Rekord starosti finskih borovnica sada je poboljšan za skoro 600 godina.“
Da bi utvrdili starost borovnice, istraživači su prebrojali prstenove u njenom stablu, budući da drvenaste biljke dodaju novi sloj na više-manje godišnjem nivou. Zatim su uporedili ovo sa rastom prstenova drugih starih borovnica u istoj oblasti kako bi kalibrirali brzinu rasta vrste. Borovnice su posebno sklone fenomenu u kojem mogu preskočiti godinu rasta, što rezultira nedostajućim prstenom za tu godinu. Uporedna analiza sa drugim borovnicama omogućila je istraživačima da identifikuju te praznine u njihovom drevnom žbunu i izračunaju starost za koju veruju da je tačnija. U stvari, veruju da bi njihova nova procena mogla biti čak i konzervativna; prava starost žbuna mogla bi biti između 10 i 200 godina starija od procenjene.
