Ljubičaste bakterije kao ključ za održivu budućnost: Naučnici otkrivaju potencijal bioplastike

Ljubičaste bakterije kao ključ za održivu budućnost: Naučnici otkrivaju potencijal bioplastike

U svetu suočenom sa rastućim problemom zagađenja plastikom na bazi nafte, naučnici se okreću prirodi u potrazi za održivijim i biorazgradivim alternativama. Dve nove studije biologa sa Vašingtonskog univerziteta u Sent Luisu otkrivaju iznenađujući izvor materijala koji bi mogao promeniti industriju plastike: ljubičaste bakterije.

Ove bakterije, uz minimalnu pomoć, mogu postati mikroskopske fabrike za proizvodnju bioplastike, što otvara vrata ka potencijalno revolucionarnom pristupu u borbi protiv plastičnog otpada.

Prva studija, koju je predvodio diplomirani student Eric Conners, otkriva da dve relativno nepoznate vrste ljubičastih bakterija, iz roda Rhodomicrobium, imaju izuzetnu sposobnost da proizvode polihidroksialkanoate (PHA), prirodne polimere koji se mogu koristiti za proizvodnju plastike. Ove bakterije, kada se napajaju malim količinama električne energije i azota, pokazuju nevjerojatnu efikasnost u proizvodnji PHA.

Druga studija, pod vođstvom Tahine Ranaivoarisoa, nadzornice istraživačke laboratorije, pokazuje da genetski inženjering može značajno povećati proizvodnju PHA kod dobro proučavane vrste ljubičastih bakterija Rhodopseudomonas palustris TIE-1, koja inače proizvodi polimere u malim količinama. Uz pomoć genetskih podešavanja koja uključuju dodavanje gena za enzim RuBisCO, istraživači su uspeli da povećaju proizvodnju PHA, pretvarajući ove bakterije u prave bioplastične elektrane.

„Ljubičaste bakterije su neverovatno prilagodljive i mogu stvarati korisne materijale iz jednostavnih sastojaka,“ kaže Arpita Bose, vanredni profesor biologije i dopisni autor ovih studija. „Postoji ogromna globalna potražnja za bioplastikom. Ove dve studije pokazuju koliko je važno istraživati različite pristupe kako bismo pronašli nove načine za proizvodnju ovog vrednog materijala.“

Istraživanja koja se odvijaju u Boseovoj laboratoriji ukazuju na to da bi ove bakterije mogle igrati ključnu ulogu u razvoju bioplastike koja ne doprinosi emisiji ugljen-dioksida i koja je u potpunosti biorazgradiva. Naučnici sada planiraju detaljnije istražiti kvalitet i moguću upotrebu polimera proizvedenih u laboratoriji, sa nadom da će ova otkrića uskoro dovesti do stvarnih rešenja za smanjenje zagađenja plastikom.

Ova otkrića ne samo da nude novi pristup u proizvodnji bioplastike, već i ističu važnost genetskog inženjeringa i inovativnog korišćenja mikroorganizama za održiviju budućnost. Kako se naučna zajednica i dalje suočava sa izazovima zagađenja životne sredine, ljubičaste bakterije se pojavljuju kao neočekivani, ali veoma obećavajući saveznici u borbi za čistiju planetu.