Nova studija pruža prvu globalnu procenu o efikasnosti zaštićenih područja u očuvanju šuma, otkrivajući zabrinjavajuće nalaze o njihovoj sposobnosti da spreče gubitak šuma. Istraživanje, koje je obuhvatilo analize satelitskih podataka i granica oko 300.000 zaštićenih oblasti širom sveta, pokazuje da su zaštićena područja uspešna u smanjenju gubitka šuma u proseku za 30%, ali da njihova efikasnost varira u zavisnosti od regije.
Dok su zaštićena područja u nekim delovima sveta, poput Novog Zelanda, Kanade, Skandinavije i baltičkih država, pokazala visoku efikasnost, u mnogim drugim zemljama, uključujući Indoneziju, Demokratsku Republiku Kongo, Boliviju, Venecuelu, Madagaskar, Rusiju i Gabon, zaštićena područja su bila gotovo neefikasna. Ovo je posebno zabrinjavajuće u zemljama koje čuvaju značajnu količinu globalnog biodiverziteta.
Istraživanje je otkrilo da su zaštićena područja u razvijenim ekonomijama, uključujući Australiju, bila relativno efikasna do 2018. godine, ali su velika šumska područja uništena tokom katastrofalnih požara Crnog leta 2019–20. U nekim slučajevima, zaštićena područja nisu mogla da se zaštite od štetnih posledica klimatskih promena koje uzrokuju učestalije i ozbiljnije požare.
Na globalnom nivou, studija je pokazala da su zaštićena područja u proseku smanjila gubitak šuma za 30% u poređenju sa očekivanim gubitkom da politika nije bila na snazi. Međutim, ovi nalazi sugerišu da postoje ozbiljne praznine u trenutnim politikama zaštite šuma.
Da bi se poboljšala efikasnost zaštićenih područja, istraživači predlažu nekoliko rešenja. Povećanje programa kao što je REDD+, koji plaća lokalnim zajednicama za očuvanje šuma, može pomoći u jačanju zaštite. Takođe, strana pomoć i podrška iz razvijenih zemalja, kao i angažovanje nevladinih organizacija za patroliranje i sprovođenje zakona, mogu igrati ključnu ulogu. Tehnologije kao što su real-time upozorenja o krčenju šuma iz satelitskih podataka takođe mogu poboljšati nadzor i zaštitu.
Ovi nalazi naglašavaju potrebu za dodatnim istraživanjima i poboljšanjima u politici očuvanja šuma, kako bi se osiguralo da zaštićena područja zaista funkcionišu i štite preostale šumske ekosisteme u svetu. Klimatske promene, koje pogoršavaju učestalost i intenzitet požara, predstavljaju dodatnu pretnju, što znači da zaštita šuma mora da bude sveobuhvatnija i prilagođena trenutnim izazovima.
